Bavarska je najveća njemačka savezna pokrajina smještena na samom jugu, s glavnim gradom Münchenom. U bavarskoj se nalazi mnogo dvoraca, ali definitivno najpoznatiji su Neuschwanstein, Linderhof, Herrenchiemsee te Hohenschwangau – sva djela čuvenog kralja Ludwiga II.

Kralj Ludwig II – ljubitelj umjetnosti

Glavni krivac što mi svi danas možemo uživati ljepote romantičnih i bajkovitih dvoraca je kralj Ludwig II.
Prve godine njegove vladavine nisu bile sretne te on bijeg iz surove stvarnosti pronalazi u legendama i mitovima, koje je obožavao i koje je želio pretvoriti u nešto opipljivo. Tako su nastali slavni dvorci. Svojom strastvenom gradnjom doveo je svoju kraljevsku blagajnu u bankrot te ga je kraljevsko vijeće proglasilo ludim. Nekoliko dana nakon svrgavanja s vlasti došla je službena verzija o njegovoj smrti - kralj se utopio, u 40. godini života, 1886.

Ideja za ovaj dvorac je nastala kada je 1867. godine Ludwig II posjetio Versailles. Dvorac se gradio od 1870. do 1878. pod vodstvom arhitekta Georga Dollmanna u složenom rokoko stilu koji podsjeća na vrijeme burbonske dinastije, a za uljepšavanje dvorca potrošeno je više od osam kilograma zlata.
Unutrašnjost dvorca uključuje: predsoblje na čijem stropu najviše dominira pozlaćena ilustracija Kralja Sunca koja ostavlja jak prvi dojam na posjetitelje, čuvenu dvoranu ogledala i najveću prostoriju u dvorcu - zlatna spavaonica od 100 kvadratnih metara.

Malo dalje od dvorca nalazi se Venerina pećina koja je nastala po uzoru na Wagnerove Tannhauser opere, kojima je Ludwig II bio oduševljen.
Perivoj oko dvorca je impresivan, posebno u proljeće i ljeto kada ga krase brojne fontane i lijepo održavano cvijeće, tako da nije čudo da je Ludwig II izabrao ovo mjesto i ovdje sagradio dvorac u koji se povlačio na odmor i osamu.

Disneyjev zaštitni znak – dvorac Neuschwanstein
Dvorac Neuschwanstein (u prijevodu Novi labuđi kamen) jedno je od najpoznatijih njemačkih turističkih odredišta koje godišnje posjeti oko 1,3 milijuna turista, a i izvor ideje za Disneyjev zaštitni znak. Nađeno je pismo Wagneru u kojem 13. svibnja 1868. Ludwig II piše sljedeće: 'Namjeravam nanovo izgraditi stare ruševine dvorca Hohenschwangau podno Pollat Gorgea u originalnom stilu starih njemačkih tvrđava, mjesto je najljepše koje se može naći.'

Gradnja dvorca započinje 1869, a od planiranih 228 prostorija dovršeno je svega 15. Dvorac ima veliki broj vrijednih prostorija uređenih u stilu neoromanike. Posebno raskošna je Ludwigova spavaonica u gotičkom stilu s izrezbarenim hrastovim panelima i slikama koje ilustriraju legendu o Tristanu i Izoldi. Do dvorca koji se nalazi na nadmorskoj visini od 965 metara može se doći pješačkom stazom ili romantičnom vožnjom u kočiji. Zanimljivo je da grupe prilikom kupnje karata dobiju točan termin ulaska u dvorac i da u svakoj prostoriji koja se obilazi postoje audiosnimke na jeziku grupe.

Kralj nije htio oskudijevati, tako da je dvorac između ostaloga raspolagao i vlastitim sustavom grijanja i zvoncima za poslugu. Posebno napredna bila je oprema kuhinje u kojoj se mogla određivati toplina, a dvorac je imao i vlastiti sustav za grijanje vode te zahode s automatskim ispiranjem.

Herrenchiemsee - bavarski Versailles

Putovanje po Bavarskoj i razgledavanje prekrasnih dvoraca završava dolaskom u lučicu Prien na obali jezera Chiemsee, poznatijeg kao 'Bavarsko more'. U mjestu Prien je ukrcaj na brodić i kratka plovidba do otoka Herreninsel. Godine 1873. bavarski kralj Ludwig II kupio je ovaj otok za 350.000 guldena i na njemu dao sagraditi dvorac Herrenchiemsee - novi Versailles - inspiriran likom francuskog kralja Luja XIV, Kralja Sunca.

Do dvorca se dolazi pješačkom stazom koja vodi kroz borovu šumu. Vrt ispred dvorca – veličine deset stadiona – svakom posjetitelju oduzima dah svojom veličinom i bajkovitim fontanama. U ovom dvorcu kralj je boravio samo osam dana. Razgledali smo i najčuveniju prostoriju dvorca, dvoranu ogledala, u kojoj se nalaze ogledala nasuprot prozorima jednake veličine koja ostavlja dojam da je soba građena između dva parka. Posjetitelji završavaju svoj obilazak u kraljevskoj kupaonici. U kadu se moglo natočiti 60.000 litara vode, a da bi se kada napunila vodom, bilo je potrebno osam sati.

Vrlo zanimljiv izum, posebno za ona doba je stolić takozvani 'stoliću postavi se',odnosno u svim dvorcima u prostoriji za objed postoji rupa veličine stola te se stolić spušta u kuhinju gdje se stolić postavlja i tako postavljen vraća u sobu. Tekst knjige Patricie Schultz – '1000 places to see before you die' kaže da se život ne mjeri brojem udisaja, već mjestima i trenucima od kojih nam zastaje dah! – posjet i razgledavanje dvoraca Bavarske, dvoraca iz bajke je upravo takav trenutak!