ČISTOKRVNI PSI

Što su pasmine i kako utječu na obuku?

Bionic
Reading

Što su zapravo pasmine i kako utječu na pseći karakter? Čistokrvnost je svakako garancija nekih kvaliteta, no i mnogih mana

Danas postoji više stotina pasmina pasa, a taj se broj i dalje povećava. Riječ pasmina, premda se na prvu loptu može činiti da nije tako, nije vezana uz riječ pas, već pâs - pojas - a odnosi se na skupinu pripadnika iste vrste koji se podudaraju u morfološkim i psihološkim osobinama po kojima se razlikuju od drugih pripadnika te vrste.

Pasmina je pojam vezan uz ljudski uzgoj životinja premda se, u određenom smislu, i o nekim divljim psima dade govoriti na taj način – primjerice, o australskom dingu. Uz gotovo svaku pasminu vezana je neka poetična i dojmljiva priča o njenu nastanku, no, ruku na srce, većina je pasmina nastala relativno nedavno i s takvim se uzgojem pasa krenulo tek nakon Darwinovih i Mendelovih otkrića u 19. stoljeću.

Naravno, pse se uzgajalo i davno prije, zapravo je to počelo već s domestikacijom no tada se radilo o tipovima pasa, a ne pasminama u suvremenom smislu. Ljudska i pseća prošlost isprepletene su te se nastanak pasmina u suvremenom smislu veže i uz nastanak nacionalnih država u suvremenom smislu. Primjerice, njemački ovčar, pasmina za čiji je nastanak zaslužan njemački časnik Max von Stephanitz, pripadnik je tipa zapadnoeuropskih ovčara iz kojeg su nastali i belgijski, nizozemski, švicarski te francuski pikardijski i boseški ovčar.


Tip psa od pasmine se razlikuje većom raznolikošću u izgledu, ali i širom genetskom osnovom, pa u skladu s tim i većom otpornošću i općim zdravljem. Pasmine su strogo definiranih svojstava, kako u izgledu, tako i u naravi. Ipak, u mnogima od njih očuvane su karakterne osobine vezane uz bazičnu namjenu njihova nastanka. Doista, bigl iz vašeg dnevnog boravka u sebi nosi snažan lovni nagon, a mali jazavčar sjetna pogleda, ako dobije priliku, rado će za glavu skratiti kakvog miša ili vjevericu.

Često se može čuti da je s nekim pasminama pasa 'nemoguće' raditi, da su to psi koje se ne da obučavati te se dovodi u sumnju i njihova inteligencija. Svi su psi doista inteligentni, no ta inteligencija ne mora uvijek biti vezana uz njihovu vodljivost. Primjerice, bosansko-hrvatski pastirski pas tornjak visoko je inteligentan pas koji je istovremeno i teško vodljiv. Naime, uzgajan je da djeluje samostalno, čuvajući svoje stado. Ipak, sa svim se psima dade raditi, no u obzir valja uzeti njihovu osebujnost, a i ograničenja.

Složit ćete se da svaki čovjek nije jednako sposoban obavljati svako zanimanje. Isto vrijedi i za pse, naravno. Od bulterijera se tako ne može očekivati ista razina vodljivosti kao od graničarskog škotskog ovčara (poznatog i kao border koli) što istovremeno ne znači da taj pas nije u stanju savladati vježbe i ponašanja nužna za skladan svakodnevni suživot s ljudima.