Prošlo je točno 30 godina otkako je u Hrvatskoj rođeno prvo dijete začeto umjetnom oplodnjom. Riječ je o Robertu Verigi iz Zaprešića kojega javnost poznaje kao prvo 'dijete iz epruvete'. Njegovi roditelji Dragica i Josip pokušavali su dobiti dijete prirodnim putem šest godina. Kako to nije dalo rezultate, odlučili su se na umjetnu oplodnju i uspjeli su iz prve.

Danas, na Robertov 30. rođendan, u klinici Petrova obilježava se važna obljetnica in vitro oplodnje, a svečanom programu nazočio je i sam Robert. 'Moj život je normalan i to što sam dijete iz epruvete meni je sasvim normalno. Nisam se nikada osjećao drugačije zbog toga. U svojih 30 godina doživio sam sve ono što svaka normalna osoba doživljava. Sretan sam zbog današnjeg dana jer sam tu sa svojim roditeljima koji su sretni i ponosni te sa svojim kumom, profesorom Šimunićem', rekao je Robert za tportal.

Zahvaljujući umjetnoj oplodnji, osim Roberta, u Hrvatskoj je u proteklih 30 godina rođeno oko 20 tisuća djece. 'U 30 godina, koliko je umjetna oplodnja prisutna u Hrvatskoj, mnogo toga se mijenjalo, a medicina je gotovo svakodnevno napredovala. Iznimno je važno da se razvija i područje umjetne oplodnje jer učestalost neplodnosti neobično raste. Danas je to jedina, odnosno jedna od najvažnijih metoda liječenja neplodnosti uopće. In vitro fertilizacijom se danas liječi više od 70 posto svih uzroka neplodnosti. Nekada je to bila pionirska metoda niske uspješnosti, a danas je u Hrvatskoj i u svijetu metoda koja je visoko uspješna', napominje za tportal prof. dr. sc. Velimir Šimunić.

Niska plodnost sve veći problem

Podaci pokazuju da u svijetu rapidno raste boj djece začete umjetnom oplodnjom, a taj trend slijedi i Hrvatska. Kako ističe profesor Šimunić, to i nije toliko iznenađujuće s obzirom na to da je neplodnost sve veća: 'Ne postoji rezervna opcija za neplodnost, nažalost... Danas je u zapadnom svijetu, ali i u Hrvatskoj, veliki problem niska plodnost, tako da žene rađaju niti dva djeteta u svojoj reprodukcijskoj dobi. To bi značilo da je taj broj vrlo zabrinjavajući i u Hrvatskoj iznosi 1,40. Dakle, Hrvatica u svojoj čitavoj reprodukcijskoj dobi rađa niti jedno i pol dijete. Znači, javlja se jedna ozbiljna demografska kriza u svim tim razvijenim zemljama, a nažalost i u našoj. Gubi se stanovništvo, u Hrvatskoj je vidljiva depopulacija, puno više ljudi umire nego što se rađa.'

Profesor Šimunić dodaje kako dosad u Hrvatskoj niti jedna intervencija nije uspjela potaknuti žene da se odluče na ranije rađanje, ali i veći broj djece: 'Ostaje nam onda samo metoda koja će poticati liječenje neplodnosti u godinama u kojima se žene razvijenog svijeta odlučuju za rađanje. Hrvatica danas prvo dijete rađa s 29 godina i jasno je da se onda ne može niti stvoriti velika obitelj. Svjedoci smo i da se puno brakova raspada, a dok razvedeni ponovno ne sklope brak prođe vrijeme i žene dolaze u ono razdoblje u kojemu se djeca više niti ne mogu stvarati. Zbog svega toga metoda umjetne oplodnje danas je nezamjenjiva i jedina je sigurna i pouzdana.'

Žene rađaju sve kasnije

No ni metoda umjetne oplodnje nije svemoguća, odnosno i ona uvelike ovisi o dobi muškarca i žene. 'Kod žene plodnost počinje prirodno opadati već s 32 godine, a nakon 35. to se događa još češće. Nakon 40. skoro da se i prekida mogućnost oplodnje, ona je sporadična i vrlo je neizvjesna. I in vitro metodu bi trebalo pomaknuti prema naprijed jer nije lako postići uspjeh u kasnijoj dobi. U ozbiljne veze stupa se relativno kasno, onda treba nekoliko godina da se obave pretrage koje bi trebale ukazati na neplodnost, a onda opet žena dolazi u godine kada je plodnost prirodno umanjena zbog toga što je funkcija jajnika vremenski vrlo ograničena. Ne postoji danas zamjena koja bi na neki način poboljšala funkciju jajnika žene sa 40 godina i mislim da je najveća pogreška današnjeg svijeta što žene misle da će moći roditi kad hoće i da će uz pomoć medicine moći rađati i nakon 40-e', naglašava profesor Šimunić.

Iako je dob važan uzrok neplodnosti, ipak nije jedini. Kako pojašnjava profesor Šimunić, prije 30 godina uzroci neplodnosti bili su sasvim drugačiji nego što su danas: 'Nekada se mislilo da su neplodne žene, a ne muškarci. Međutim, danas više od 50 posto neplodnosti otpada na muškarce, a udio ženske neplodnosti se relativno smanjio. Jedan od glavnih razloga neplodnosti je i debljina. Debljina za 50 posto smanjuje plodnost žene, odnosno povisuje neplodnost. Tu su zatim pušenje, alkohol, droga, kemikalije, toksini iz okoliša… Vjeruje se i da u hrani postoje ženski spolni hormoni koji također bitno umanjuju mogućnost reprodukcije.'