Vrijeme koje vam je potrebno da zaspite moglo bi dati neke uvide u vaše zdravlje i dobrobit, tvrde stručnjaci.

Nakon dugog dana, brzo zaspati može nam se zbilja činiti kao blagoslov. Ostvariti pravu količinu sna može biti teško - pogotovo ako se borite s odugovlačenjem odlaska na počinak - pa čim položimo glavu na jastuk, jasno je da se samo želimo dobro naspavati, zar ne?

U najmanju ruku i to je bolje od alternative - kad satima ležimo u krevetu bez sna.

Međutim psiholozi i psihijatri pak upozoravaju da prebrzo (i presporo) tonjenje u san može biti simptom većeg problema.

Vrijeme koje nam je potrebno da odlutamo u zemlju snova klinički se naziva 'latencija spavanja'. I dok ne postoji određeno 'normalno' - ili još bolje, zdravo - vrijeme koje bi trebalo tijelu da zaspi, postoje neke općenite smjernice.

'Idealno vrijeme za koje trebamo zaspati doista se razlikuje od osobe do osobe', rekla je Kristen Casey, licencirana klinička psihologinja i specijalistica za nesanicu. 'Nacionalna zaklada za spavanje predlaže da bi zdravoj osobi trebalo oko 15 do 20 minuta. Međutim ljudi su složeni, pa možemo imati više problema koji nas sprječavaju da čvrsto zaspimo, a koji su vjerojatno izvan naše kontrole. Ljudima sa zdravstvenim problemima, naprimjer, može trebati 30 ili 40 minuta', rekla je.

Tzv. higijena spavanja tu je od velike pomoći.

'Dobro je provesti pola sata prije spavanja odmarajući se i napraviti neku vrstu noćne rutine prije samog spavanja', rekao je dr. Dave Rabin, neuroznanstvenik, certificirani psihijatar te suosnivač i glavni direktor za inovacije u Apollo Neuroscienceu, gdje su razvili tehnologiju namijenjenu poboljšanju sna.

Što vam vaše tijelo govori kada brzo zaspi

Zaspati nekoliko minuta nakon što glavu stavite na jastuk općenito nije nužno razlog za zabrinutost, ali u nekim slučajevima može biti signal da se nešto događa.

Specifični uzrok će se razlikovati za svaku osobu, čak i ako imaju sličan raspored spavanja ili spavaju u istom krevetu.

Ipak, prema stručnjacima, jedan od glavnih krivaca je to što vam jednostavno treba više sna.

'Prebrzo zaspati može biti znak iscrpljenosti, premorenosti, izgaranja i općenito znak da ne provodimo dovoljno vremena oporavljajući se i odmarajući', rekao je dr. Rabin.

Nadalje, možda spavate dovoljno dugo, ali imati 'bezvrijedni san' ili onaj koji nije dovoljno dubok da vas uistinu odmori. Kao što vjerojatno znate, rješavanje problema nedostatka sna teško je iz mnogo razloga. Mnogi od nas su nevjerojatno zaposleni, bore se s tjeskobom koja ih drži budnima i samo nastavite taj popis... A budući da je putovanje svake osobe jedinstveno, različitim će ljudima trebati različiti tretmani. Dakle, što možete učiniti? Casey je preporučila posjet liječniku.

'Odabiremo liječenje koje će biti klinički indicirano na temelju uzorka problema s teškim uspavljivanjem. Naprimjer, ako netko prebrzo zaspi jer previše vježba i radi 12 sati dnevno, vjerojatno ima vrlo visok nagon za spavanjem. 'Nagon za spavanjem’ je biološka potreba tijela za snom', objasnila je.

Za ovog pacijenta, nastavila je, liječenje bi moglo izgledati kao izdvajanje više vremena za spavanje, prilagođavanje toga koliko se napreže i obavljanje laboratorijskih pretraga kod liječnika kako bi se pokrile sve osnove.

Imate neki problem s mentalnim zdravljem

Drugi mogući razlog koji je Casey spomenula odnosi se na mentalno zdravlje. 'To također može biti nuspojava lijekova ili je uzrokovano dijagnozama mentalnog zdravlja, poput depresije', rekla je. Dakle, opet imate posla s kvakom 22 jer vas depresija može učiniti pospanima, ali to čine i određeni antidepresivi. Međutim, s obzirom na to da neliječena depresija može biti opasna, najbolje je riješiti je izravno. Antidepresivi za koje je manje vjerojatno da će izazvati umor uključuju bupropion, reboksetin i venlafaksin.

Apneja za vrijeme spavanja

Apneja za vrijeme spavanja, najčešća kod starijih osoba, također bi mogla biti uzrok problema.

'Apneja je kronični poremećaj spavanja pri kojem su gornji dišni putovi potpuno ili djelomično začepljeni tijekom spavanja, što dovodi do smanjenja sadržaja kisika u krvi i fragmentacije sna', rekla je Theresa Schnorbach, stručnjakinja za spavanje. Ako se borite s tim, mogli biste primijetiti i umor tijekom dana i kognitivnu disfunkciju, dodaje ona. Što se liječenja tiče, savjetuje reguliranje rasporeda spavanja i prestanak pušenja, ako je primjenjivo. Ako sumnjate da možda imate poremećaj spavanja kao što je apneja, razmislite o posjetu liječniku opće prakse, a preporučuje se i da odvojite sedam do osam sati za nesmetan san.

Ležanje satima u krevetu bez sna

Ako ležite budni, i to satima, to također može značiti problem. Zanimljivo, neki od istih uzroka stvaraju i ovu teškoću. 'Poteškoće s uspavljivanjem mogu biti simptom nesanice, kronične boli ili psihološkog ili medicinskog stanja', rekla je klinička psihologinja Casey.

Što vam vaše tijelo govori kada sporo zaspi

A sada porazgovarajmo o drugoj strani medalje: nemogućnosti tonjenja u san. Većinu vremena ljudi koji se bore zaspati su tjeskobni, osjećaju bol ili se bore s osjećajem pospanosti, upozoravaju stručnjaci.

Evo nekoliko dodatnih razloga zbog kojih se to može dogoditi:

Vaša rutina spavanja nije najbolja

Uz pretrpane rasporede, prakticiranje rutine spavanja (ne samo odlaska u krevet) može iziskivati napor - ali vrijedi. Iako je nekim aspektima teže pristupiti, nisu svi. 'Nedosljedno vrijeme spavanja, loše navike, rad u netradicionalnim smjenama (kao što su večernje/noćne smjene ili rotirajući rasporedi), nedijagnosticirana ili nekontrolirana zdravstvena stanja kao što su stres, depresija, tjeskoba, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest), GERB (gastroezofagealna refluksna bolest) i neudobna površina za spavanje mogli bi pridonijeti tome da nam treba previše vremena da zaspemo', objašnjava Catherine Yu.

Također ne pomaže ni ispijanje previše kofeina ili pijenje kave nakon 14 sati, gledanje u ekrane sat prije spavanja, drijemanje tijekom dana, alkohol, teška hrana ili tjelovježba neposredno prije spavanja.

Razmislite o uzimanju lijekova, meditaciji ili o tome da ne idete spavati kasnije nego što trebate.

Osjećate se loše ili pod stresom

Rabin se osvrnuo i na nimalo nevažan aspekt mentalnog zdravlja. 'Gotovo svaka mentalna bolest često počinje s poteškoćama pri uspavljivanju. To ne znači da ako imate poteškoća s uspavljivanjem imate mentalnu bolest, ali to znači da se tijelo bori s nečim zbog čega se osjeća nesigurno ili se ne može dovoljno smiriti da bi moglo biti spremno za ulazak u stanje sna - osobito stanja dubokog sna.'

Schnorbach se slaže da nevolje, tjeskoba i drugi emocionalni problemi mogu izazvati nesanicu tako što dovode do 'preaktivnog simpatičkog živčanog sustava koji kontrolira tjelesni mehanizam borbe ili bijega, oslobađajući hormon stresa kortizol'.

Spomenula je i lošu cikličku prirodu ove pojave, rekavši da nesanica može dovesti do depresije, a depresija može pogoršati nesanicu - što je zatvoreni krug.

Opet, Casey kaže da je posjet liječniku najbolja opcija za takve slučajeve.

'Možemo predložiti psihoterapiju za rješavanje nečije tjeskobe ako to uzrokuje probleme sa spavanjem. Tehnika koja bi mogla biti korisna uključuje planirano 'vrijeme za brigu'.'

To znači: dajte si oko 10 minuta za brige i govorite si da smijete dopustiti da se brinete samo tijekom tog razdoblja.

'Standard za liječenje poremećaja spavanja u medicini često uključuje korištenje intenzivne psihoterapije poput CBTI, kognitivne bihevioralne terapije za nesanicu, koja djeluje, ali zahtijeva puno truda pacijenta', kaže Rabin. Također je spomenuo korisnost kućnih wellness praksi, kao što su disanje, meditacija, joga, vježbanje i stvaranje umirujućeg okruženja. 'Najbolje poznajete svoje tijelo. Slušajte ga i budite svjesni bilo kakvih promjena u načinu na koji spavate', zaključuje Schnorbach.