Definicija sreće

Sreća je jedan od najvećih psihologijskih fenomena. Predložene definicije uključuju osobnu slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i još štošta drugo. Moguća definicija mogla bi biti ta da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama, a druga definicija objašnjava sreću kao trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo te postignuća.

Sreća kao subjektivna emocija razlikuje se od pojedinca te ovisi o nizu faktora, stoga je ono što nas čini sretnima teško definirati. Odgovore na pitanja što je sreća, kako se sreća mjeri te jesu li Hrvati sretan narod i što ih čini sretnima, potražili smo od stručnjakinje za sreću, psihologinje dr. sc. Maje Tadić Vujčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

'Sreća je način na koji ljudi procjenjuju svoj život. Mi to zapravo zovemo subjektivna dobrobit i ona se ponekad u znanstvenoj literaturi uzima kao sinonim za sreću, a sreća u užem smislu riječi emocija je sreće. To je složen koncept koji se sastoji od niza različitih procjena. Odgovor na pitanje 'koliko ste sretni u životu općenito' je složen i na njega nije sasvim jednostavno odgovoriti te postoji niz mentalnih kognitivnih prečaca da bi se došlo do tog odgovora', izjavila je za tportal psihologinja Maja Tadić Vujčić koja je provela znanstveno istraživanje kojim je nastojala ispitati što točno mjerimo kada mjerimo sreću.

No ako mislite da je sreću lako izmjeriti, varate se. Kada procjenjujemo sreću u životu općenito, tipično se oslanjamo na dvije vrste informacija – na naša afektivna stanja i kognitivne procjene. Afektivna stanja pružaju nam informacije o tome koliko nam se sviđa život koji živimo, odnosno ono što imamo i činimo, a kognitivnim procjenama određujemo (ne)zadovoljenost aspiracija, odnosno imamo li ono što želimo.

Što je ljudima u Hrvatskoj sreća?

Stručnjakinja za sreću tvrdi kako na sreću utječe mnogo toga, no na sreću građana Hrvatske, kao i na sve narode svijeta, najviše utječu društveni odnosi. Rezultati istraživanja pokazuju kako su Hrvati najmanje zadovoljni trenutačnim poslom, životnim standardom i (ne)sigurnošću u budućnost, a najzadovoljniji su odnosima s obitelji, zdravljem i društvenim odnosima.

'Hrvatska se unazad par godina nalazi na sredini liste najsretnijih država, što je dovoljan pokazatelj kako ne živimo u idealnim uvjetima. Kod nas je visoka stopa nezaposlenosti, nesigurnosti u budućnost i upravo su to neki od glavnih razloga koji Hrvate čini nesretnima', dodaje psihologinja.

Prema UN-ovu godišnjem istraživanju najsretnijih zemalja svijeta u kojem je sudjelovalo ukupno 155 država, Hrvatska se našla na 77. mjestu, a nešto lošiji od nas su Bosanci na 90. mjestu, a Mađari (75.), Srbi (73.) i Slovenci (62.) ipak su nešto sretniji od nas. Na prvom mjestu najsretnijih zemalja nalazi se Norveška, a slijede je redom Danska, Island, Švicarska, Finska, Nizozemska, Kanada, Novi Zeland, Australija i Švedska.

Sreća kod pojedinca ovisi o brojnim pokazateljima kao što su društveni odnosi koje imaju na poslu, unutar obitelji, kroz obrazovanje te svim drugim aspektima života, a psihologinja Maja Tadić Vujčić ističe i važnost zadovoljenja osnovnih materijalnih i psiholoških potreba kao preduvjeta za sreću poput životnih uvjeta, materijalnih resursa, mogućnosti za obrazovanje, osobnih sloboda i sigurnosti.

Kako se mjeri sreća?

Za istraživanje životne sreće i zadovoljstva većih populacija, kao npr. koliko su Hrvati sretan narod, stručnjakinja dr. sc. Maja Tadić Vujčić tvrdi kako su za to najpodobnije kratke skale mjerenja od jedne do pet čestica. S obzirom na to kako će ispitanik jedan dan odgovoriti tri, sutra pet, a preksutra dva, ovi indikatori nisu dobar pokazatelj na individualnoj razini, stoga je za reprezentativne rezultate potrebna velika količina ljudi kako bi se dobila odgovarajuća procjena zadovoljstva populacije.

'Ako nas zanima svakodnevno ili tjedno fluktuiranje emocija i sreće, tada osobe ispitujemo koliko su trenutačno sretne ili koliko su jučer bile sretne, a postoje i detaljne metode ispitivanja emocija poput smartphone aplikacija koje mobilne korisnike nekoliko puta dnevno ispituju što rade te kako se osjećaju. Primjerice, napišete pijem kavu s prijateljicom i zatim vam aplikacija postavi pitanje kako se osjećate te vam ponudi opcije dobro, loše, živčano, uplašeno, itd. Ovisno o toj skali možemo ocijeniti emocije ispitanika', objašnjava Maja Tadić Vujčić koja trenutačno s grupom znanstvenika na Institutu Ivo Pilar provodi najnovije detaljno longitudinalno istraživanje na razini države o tome koliko su građani Hrvatske sretni.

Istraživanje 'Cro Well' kratica je za Hrvatsko longitudinalno praćenje dobrobiti, projekt na Institutu Ivo Pilar, financiran od Hrvatske zaklade za znanost koji će trajati četiri godine, tijekom kojih će ispitanici jednom godišnje popunjavati anketni upitnik o svojim emocijama i raspoloženjima. Cilj je istraživanja otkriti je li sreća indikator životnih dobra te je li ona preduvjet životnih dobra za budućnost. Za sudjelovanje u istraživanju javilo se preko 4.500 Hrvata, a želite li i sami doprinijeti istraživanju o sreći, možete se prijaviti na stranici sreca.hr, a jedini preduvjet je taj da imate e-mail adresu.

Kako istraživanja o sreći mogu pomoći u reguliranju politike?

Prije 20-ak godina prvi se put počelo istraživati na temu sreće, a 1998. psiholozi su analizirali postojeće znanstvene radove o anksioznosti, depresiji, fobijama i broj znanstvenih radova o sreći, radosti, dobrim prijateljstvima i zadovoljstvu poslom te su pronašli dramatične razlike koje pokazuju kako je sreća iznimno važan faktor za poboljšanje životnih uvjeta i napretka čovjeka.

Na svjetskoj razini se puno više govori o sreći negoli u Hrvatskoj te se rade izvještaji o sreći kako bi kreatori politike mogli poboljšati situaciju u svojim državama i regulirati zakone sukladno dobivenim rezultatima. U Hrvatskoj se, po mišljenju psihologinje Maje Tadić Vujčić, na važnost sreće još uvijek ne obraća toliko pozornosti koliko bi trebalo.

'Čini mi se da nas je pomalo sram reći da smo odlično kada nas netko pita kako smo. U Nizozemskoj koja je inače 6. zemlja po sreći, brojni ljudi odabiru opciju raditi pola radnog vremena, odnosno tri ili četiri dana u tjednu. Oni to prema zakonu o radu mogu. A zašto? Da mogu uživati u životu, da mogu imati više slobodnog vremena. Oni ne žele raditi od jutra do mraka. Sve najsretnije države poput Norveške, Danske, Islanda, Švicarske idu u tom smjeru jer imaju mogućnosti za to', tvrdi stručnjakinja za sreću Maja Tadić Vujčić koja je i sama jedno vrijeme živjela u Nizozemskoj te smatra kako zadovoljstvo radnim mjestom i uvjeti posla koji radimo itekako utječu na kvalitetu života, životno zadovoljstvo i sreću.