Ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić istaknula je kako se o Marini Viculin može govoriti samo njezinim riječima i radom te je ocijenila da je bila "jedinstvena, neponovljiva i singularna".

Tu jedinstvenost ilustrirala je sjećanjem na druženja s Marinom Viculin na izložbama "Dora Maar i Picasso – dodir pogledima" i "Normandija: Rađanje impresionizma".

Francuska veleposlanica Michele Boccoz istaknula je da je Marina Viculin bila iznimna žena kojoj Francuska mnogo duguje. "Bila je snažno angažirana u razmjeni kultura naših zemalja", rekla je Boccoz i dodala kako je kod nje posebno dolazila do izražaja strast za Francuskom i njezinom kulturom.

Pokojne ravnateljice Klovićevih dvora prisjetila se i njezina zamjenica Jasmina Bavoljak, koja je rekla da joj je pisanje bilo najveća ljubav te kako je u svojemu radu uvijek pomicala granice. "Nikad nije odustajala, pa ni posustajala", istaknula je, dodajućia kako bi Marina Viculin u svemu tražila i pronalazila prijateljstvo i bliskost.

Prisjetila se i kako je bila ponosna na mnogobrojne posjetitelje izložaba koje je pripremila u Klovićevim dvorima. "Smatrala je velikim uspjehom približiti umjetnost tako velikom broju ljudi", rekla je, dodajući kako nije imala predrasude ni prema umjetnosti ni prema publici.

Muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti u mirovini Jadranka Vinterhalter smatra kako je Galerija Klovićevi dvori obilježila profesionalnu karijeru Marine Viculin, ali i da je ona obilježila Klovićeve dvore.

Po njezinim riječima, bila je povjesničarka umjetnosti i vrsna kustosica posvećena poslu koji je obavljala zdušno i sa strašću. "Znalački je vodila izložbene projekte od koncepta, kroz sve faze, do realizacije i izložbenog postava, pisanja stručnog teksta i uređivanja kataloga", rekla je, dodajući kako je u projekte unosila "svu svoju energiju i puno emocija".

Istaknula je i njezin istančani senzibilitet za suvremenu umjetnost i nove medije, posebice za fotografiju.

Redoviti profesor na studiju antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu Darko Polšek istaknuo je kako je Marina Viculin bila boginja malih stvari, ali se sa smrti, čini se, nije stigla pomiriti. "Srce Marine Viculin bilo je u malim stvarima, u malim zlarinskim projektima, u malim fotografskim izložbama, u malim grupama studenata, u brižno spremljenim večerama u malim krugovima prijatelja, u uskim krugovima umjetnika, zanesenjaka, osobenjaka, pelivana, u malim, savršeno dizajniranim knjigama, u očima za sitne detalje velikih umjetnika, u pronicavosti pronalaženja važnoga u naoko nevažnome, u malim neobaveznim razgovorima o najvećim temama", rekao je, dodajući kako je "od tih malih sitnih niti plela grandioznu zlarinsku čipku i jednu golemu hrvatsku tapiseriju".

Izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Sandra Vitaljić podsjetila je da je Marina Viculin realizirala velike i važne retrospektivne izložbe fotografa te da je sustavno pratila i izlagala u ciklusu "Snapshot" recentne fotografske radove. "Svojim je tekstovima pogađala u samu srž i u njih ugrađivala sebe i svoj pogled na svijet", ocijenila je, ističući pritom njezin istančani senzibilitet za suvremenu umjetnost i nove medije, a posebno za fotografiju.

Ravnateljica Galerije Klovićevih dvora Marina Viculin rodila se 1957. godine u Zagrebu. Umrla je 19. siječnja 2015.