TEMPLARSKA BAŠTINA?

Kod Vranskog jezera otkrivena ranoromanička crkva

08.06.2011 u 18:26

Bionic
Reading

Profesori i studenti Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru došli su do vrijednih arheoloških otkrića na nalazištu Pakoštane - Crkvina na zapadnoj obali Vranskog jezera gdje su, u sklopu studentske prakse, otkrili ranoromaničku jednobrodnu crkvu, a uza nju i veliku nekropolu sa 75 grobova nastalih u razdoblju od 13. do 15. stoljeća te olovni pečat - bulu pape Hadrijana IV. iz 12. stoljeća

Svi dosad pronađeni nalazi te poznati povijesni izvori upućuju da lokalitet ima golemu arheološku povijesnu, kulturnu i drugu vrijednost ne samo u hrvatskim nego i u europskim okvirima', kazao je na današnjoj konferenciji za novinare rektor zadarskog sveučilišta dr. Ante Uglešić, ujedno i redoviti profesor na arheološkom odjelu.

Na lokalitetu je otkrivena jednobrodna crkva s polukružnom apsidom uz koju se nalaze dvije bočne prostorije. Osim ostataka crkve otkriveni su i ostatci drugih zidova koji upućuju na to da je riječ o samostanskom kompleksu. Uza crkvu je pronađena i velika nekropola s dosad nađenih 75 grobova, a većina ih može potjecati iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća, rekao je rektor Uglešić.

'Jedna od većih grobnica povezuje se s templarskim viteškim redom, najvjerojatnije vranskim, odnosno zablatskim templarskim preceptoratom. Premda o templarima u Hrvatskoj ima dosta literature, o njima zapravo ne znamo previše. Arheološka templarska baština općenito u Hrvatskoj za sada je potpuno nepoznata pa ta činjenica ovom lokalitetu daje još veću vrijednost', istaknuo je Uglešić, dodavši da oblik križeva podsjeća na prikaze templarskih križeva, no njihov točan izgled bit će poznat tek nakon konzervacije.

Vrijedan nalaz s istog lokaliteta je i olovni pečat - bula pape Hadrijana IV. iz 12. stoljeća. Riječ je olovnom pečatu s imenom pape na jednoj strani, a na drugoj strani su prikazani sv. Petar i Pavao između kojih je križ.

'Olovne bule služile su kao pečat papinih službenih dokumenata i rijedak su arheološki nalaz u Hrvatskoj te ih je za sada poznato samo nekoliko', pojasnio je pročelnik arheološkog odjela prof. dr. sc. Brunislav Marjanović.

Inače, na lokalitetu se nalazilo srednjovjekovno naselje Zablaće koje je u ranom srednjem vijeku (12. i 13. stoljeću) po povijesnim izvorima bilo sjedište Zablatske podžupanije. To područje stradalo je u 16. stoljeću u razdoblju ratova s Turcima, kad se stanovništvo pod stalnom prijetnjom turskih upada seli u Pakoštane i okolna mjesta, istaknuo je Marjanović.