Crtani film legendarnog Matta Groeninga, koji ubrajaju u jednu od najinteligentnijih i najpismenijih televizijskih komedija današnjice, nakon velikog platna prenesen je i na papir. Megapopularni članovi obitelji Simpson, Homer, Marge, Bart, Lisa i Maggie, nadahnuli su autore Williama Irwina, Marka T. Conarda i Aeona J. Skoblea da na papir prenesu životnu filozofiju koja se provlači kroz seriju.

Pristalicama Homera Simpsona i njegove tvrdnje: 'Crtići nemaju nikakav dublji smisao. To su samo glupi crteži s jeftinim štosovima' možda je promakla filozofska dubina Groeningovog ostvarenja. No za sve ostale 'Simpsoni' su primjer vrhunske satire i slojevite komedije koja kroz dvosmislenosti, aluzije i parodiju daleko nadilazi običnu farsu.

U knjizi 'Simpsoni i filozofija' autori pokušavaju naglasiti filozofsko značenje 'Simpsona', ali ne ono koje su namjeravali postići Groening i scenaristi koji su radili na seriji, već ono koje oni prepoznaju u likovima.

Iako su na glasu kao strogi i ozbiljni, sveučilišni profesori, redom ljubitelji 'Simpsona', u svojim esejima autori razmatraju aspekte filozofije koje prepoznaju u seriji.

Primjerice, Daniel Barwick analizira gospodina Burnsa, najbogatijeg i najzločestijeg stanovnika Springfielda, te se pita možemo li iz Burnsove nesreće naučiti nešto o prirodi sreće? Drugi opet proučavaju misao nekog filozofa uz pomoć likova iz serije. Posjeduje li primjerice Homer Simpson neke aristotelovske vrline? Što nam Lisa može reći o podvojenim osjećajima prema intelektualcima? Može li nas Maggie naučiti štogod o vrijednosti šutnje i je li Nietzsche pod pojmom čovjeka svjetine upozoravao upravo na nekoga sličnog Bartu?

Ukratko, knjiga 'Simpsoni i filozofija' bavi se nuklearnom obitelji, marksizmom, ironijom i traganjem za smislom života, lovom na sreću i time zašto su nam potrebne animirane TV serije.