Književnost KNJIGE NA VELIKOM PLATNU

Od megauspješnog Pottera do sapunice Stephanie Meyer

I ove godine neki od najvećih hitova i najhvaljenijih filmova ujedno su bili i adaptacije dobro prihvaćenih romana, priča i stripova. Tportal bira deset najzanimljivijih adaptacija 2011. godine, od legendarnog čarobnjaka do djevojaka zaljubljenih u vampire

Trebalo je deset godina i osam filmova da se serijal o Harryju Potteru konačno ovoga ljeta privede kraju. Iako je spisateljica i multimilijunašica J. K. Rowling napisala sedam knjiga o odrastanju popularnog čarobnjaka, Hollywood je, naravno, našao način da zaradi ekstra.

Tako je posljednja knjiga serijala 'Harry Potter i Darovi smrti' razlomljena u dva filma, a ispostavilo se da je drugi dio više nego pristojan film zahvaljujući režiseru Davidu Yatesu i uigranoj glumačkoj ekipi, koju predvodi sada već odrasli Daniel Radcliffe. Manje-više su svi filmovi iz serijala prilično vjerno pratili radnju iz knjiga, između ostaloga jer je Rowling po ugovoru imala moć da odbaci ili odobri predloženi scenarij, koji su pak bili zadatak Stevea Klovesa.

Ovaj cijenjeni scenarist koji se već mogao pohvaliti odličnom adaptacijom 'Zlatnih dečki' Michaela Chabona, proveo je cijelo desetljeće radeći na Harryju Potteru, napisavši na kraju osam opsežnih scenarija za filmove koji u pravilu traju dulje od dva sata.



Nešto manje težak posao imali su producenti 'Sumraka', sage o ljubavnom trokutu između djevojke, vampira i vukodlaka, čiji pretposljednji dio upravo igra u kinima.
Bestseler Stephanie Meyer se, zahvaljujući prevođenju na film, pretvorio u definirajuću ljubavnu sapunice milenijskih klinaca, koji možda ne znaju što je dobra književnost, ali zato znaju jesu li dio tima Jacob ili tima Edward.

'Sumrak: Praskozorje - prvi dio' glasi nezgrapno osmišljen naslov filma prema Meyeričinu romanu, koji ima toliko obožavatelja da racionalnim prigovorima na književnu kvalitetu u svemu tome baš i nema mjesta.


Nema sumnje da je i holivudska adaptacija 'Djevojka koja se igrala vatrom' ponajprije potaknuta željom za zaradom, s obzirom na planetarnu popularnost krimića Stiega Larssona, no u ovom slučaju se potrudilo okupiti ekipu kojoj mračni i napeti materijal kreativno odgovara.

Film se počinje diljem svijeta prikazivati krajem prosinca, režiju potpisuje David Fincher, a Larssonovu nezaboravnu (anti)junakinju Lizbeth Salander igra nepoznata Rooney Mara.

Ako je vjerovati prvim kritikama, riječ je o odličnom trileru koji se s poštovanjem odnosi prema romanu iz kojeg je nastao, ali i da se ne ustručava prikazati najstrašnije što je izašlo iz Larssonove mašte, poput scene brutalnog silovanja i još brutalnije osvete.



Jednako uznemirujući je i film 'We Need To Talk About Kevin' koji je režirala škotska redateljica Lynne Ramsay.

U pitanju je filmska adaptacija istoimenog romana Lionela Shrivera, u kojem se pisac bavio grizodušjem majke čiji je sin počinio masakr u školi, poput onoga iz američkog gradića Columbine.

Najviše je pohvala dobila glumica Tilda Swinton za ulogu nesretne majke koja ne može vjerovati u kakvo se čudovište pred njezinim očima pretvara rođeni sin.



Za razliku od demonskog Kevina, mladi 'Hugo' – glavni lik novog filma Martina Scorsesea – dječak je koji se suočava s mnogo problema u životu, između ostaloga i s time da mora živjeti na pariškoj željezničkoj postaji jer nema gdje drugdje. No 'Hugo' je ponajviše blagdanska bajka, u kojoj se sve loše i teško oplemeni do kraja filma, inače nastalog prema dječjem hitu 'The Invention of Hugo Cabret' Briana Selznicka. To je ujedno i jedan od rijetkih filmova velikog režisera Scorsesea koji mogu gledati mladi i najmlađi, inače poznatog kao autora koji se većinom bavi tamnom stranom života.



Avanturom za djecu također se pozabavio i Steven Spielberg, kojemu ove zime izlaze čak dva filma. Jedan je ratna drama 'War Horse' (prema romanu Michaela Morpurga), a drugi filmska adaptacija omiljenog stripa 'Tintin'. 'Avanture Tintina' već su postale svjetski hit, iako se još nisu počele prikazivati u Americi, a najavljuje se da bi nastavak trebao režirati Peter Jackson ('Gospodar prstenova') koji je na prvom filmu imao poziciju producenta. Zanimljivo je i da su 'Avanture Tintina' prvi film koji je Spielberg snimio u tehnici 'motion capture', dakle s glumcima čiji se pokreti i mimika animiraju i dodatno obrađuju u postprodukciji.



Stariju publiku bi pak mogli zanimati filmovi 'The Rum Diary' i 'Nemogući susret', oba nastala prema književnim djelima zločeste djece američke pulp književnosti. Prvi se bavi donekle autobiografskim iskustvom Huntera S. Thompsona na Karibima s kraja pedesetih godina prošloga stoljeća, a glavnu ulogu ima Johnny Depp, koji je Thompsona utjelovio i u 'Strahu i preziru u Las Vegasu'. Kao što i sam naslov kaže, 'The Rum Diary' se mnogo više bavi opijanjem nego drogiranjem, no tu je i jedna nesretna ljubavna priča, kao i politička previranja koja su bila karakteristična za to vrijeme i mjesto.



'Nemogući susret' nastao je prema motivima pripovijetke Phillipa K. Dicka, koja se bavi ljubavlju između mladog senatora i balerine. Kao što je to često slučaj s Dickovim paranoidnim svijetom, oboje postaju svjesni da jedna mala vojska sivih birokrata egzistencije radi protiv njihove sreće. U filmu glavne likove glume Matt Damon i Emily Blunt, a scenarij i režiju potpisao je George Nolfi.



Jedan od najvećih ljetnih filmskih hitova ove godine nesumnjivo je i 'Tajni život kućnih pomoćnica', nastao prema romanu Kathryn Stockett. Premda knjiga nije dobila pretjerano dobre kritike, postala je bestseler zahvaljujući naoko kontroverznoj, a zapravo vrlo prijemčivoj temi. Radi se o priči koja se šezdesetih godina prošlog stoljeća bavi borbom Afroamerikanki za ravnopravnost, čemu se polako pridružuju i njihove bijele poslodavke. Samo najciničnija srca nije dodirnula tolika rasna i klasna solidarnost Stockettina romana, koja se sada može vidjeti i na velikom platnu. Glavne uloge u 'Tajnom životu kućnih pomoćnica' tumače Emma Stone i Viola Davis (koja se spominje i kao kandidatkinja za Oscar), a režiju ovog skoro dvoipolsatnog filma potpisuje Tate Taylor.



I, naravno, za kraj vrijedi spomenuti i jedan film koji je propao u kinima iako je rađen prema bestseleru koji je ujedno i vrlo politički aktualan. Naime, omiljena književnica američkog desničarskog pokreta Tea Party jest Ayn Rand, čije je životna filozofija slavila sebičnost kao najveću vrlinu. Rand je u svojim romanima rado pisala o snažnim pojedincima, čiji talent i ambicije uništavaju siromašne narodne mase, a vrhunac tog pristupa postigla je u romanu 'Atlas Shrugged', u kojem američki kapitalisti idu u štrajk.



Naime, dosta im je bilo toga da njihovu radišnost eksploatira pohlepni proletarijat! Filmsku adaptaciju ovog romana potpisao je stanoviti Paul Johansson, koji je sebi dodijelio i glavnu mušku ulogu Johna Galta. Unatoč velikoj reklamnoj kampanji, politički aktualnom trenutku i romanu u koji se dobar dio američke desnice kune kao u svoju osobnu bibliju, 'Atlas Shrugged' u kinima je potpuno krahirao. Naravno, za svaki je film potrebna određena doza suspenzije nevjerice, ali čini se da je publici u ovom slučaju bilo više nego teško povjerovati u teške muke bogataša i industrijalista koji su odlučili pobjeći od vlastitih radnika.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još