tportalov vodič

Što pogledati do kraja ljeta? Evo koje kulturne događaje nikako ne biste smjeli propustiti

05.08.2022 u 21:03

Bionic
Reading

Premda je priličan broj ljudi već iskoristio svoje godišnje odmore, pa se može činiti da je ljeto na izmaku a sezona kulturnih događaja iza nas, to nikako nije slučaj. Složili smo vodič kroz najzanimljivije kulturne i koncertne događaje pred nama, kako bismo vam olakšali odgovor na vječno pitanje - što još pogledati do kraja ljeta?

U našem izboru donosimo filmska, kazališna i koncertna događanja - od Opatije, preko Istre i otoka pa sve do Zagreba. U Hrvatsku tek stižu mnogi veliki bendovi, dok se hvaljene predstave vraćaju na repertoare kazališta u rujnu. Ostalo nam je i nekoliko važnih filmskih festivala, kao i tradicionalni Festival svjetske književnosti koji u Zagreb u rujnu opet dovodi velike pisce aktualnog trenutka.

Pa, krenimo redom.

20. Liburnia Film Festival - Opatija (24. do 28. kolovoza)

Brojkom i sadržajem veliko, 20. izdanje Liburnia Film Festivala, festivala hrvatskog dokumentarnog filma, održat će se od 24. do 28. kolovoza u Opatiji i u konkurenciji za sedam festivalskih nagrada prikazati 19 recentnih hrvatskih dokumentarnih filmova. Još 18 filmova prikazat će izvan konkurencije, a publika će biti u prilici uživati i u bogatom popratnom programu (edukacije, razgovori, projekcije, glazba).

U konkurenciji će premijerno biti prikazano čak osam naslova: "Nokturno" mlade riječke redateljice Silvije Bumbak (Filmaktiv), "posvećenje proljeća" također riječkih redatelja Hane Stojaković i Silvana Drpića (samostalna produkcija), "Zavjet" crnogorskog redatelja Mladena Ivanovića, (Akademija dramske umjetnosti), "WAR IS OVER" talijanskog redatelja s berlinskom adresom Stefana Obina (Stefano Obino Productions, Nukleus Film), "Miris poda" studentice Akademije dramske umjetnosti Katarine Lukec (ADU), "Tvornica filmova" profesora na toj istoj akademiji i LFF-ovoj publici poznatog autora Silvestra Kolbasa (Silvestar Kolbas audiovizualna djelatnost), "Novo kino Buje" Alessia Bozzera (Antitalent, Videoest, HRT) čiji je “Trst, Jugoslavija” LFF-ova publika gledala prije pet godina i "Topografija razdiobe" multimedijskog umjetnika Bojana Gagića (Greta Creative Network).

U konkurenciji su i novi filmovi redatelja koji se LFF-u vjerno vraćaju: "Mlungu – Bijeli kralj" Riječanina Davida Lušičića (Greta Creative Network) - s kojim smo razgovarali tijekom posljednjeg ZagrebDoxa - zatim "Zaželi" Maria Papića (Renko za HRT), "Hrvatskog narodnog preporoda" doajena dokumentaristike Gorana Devića (Petnaesta umjetnost, Kinoljetka) i "Veće od traume" Vedrane Pribačić (Metar60, koautorica je Mirta Puhlovski), dobitnice posebnog priznanja i nagrade publike na 15. LFF-u za film “Tvornica je naša”.

Izvor: Društvene mreže

Dva filma potpisuju umjetnici čiji je rad poznat i u drugim umjetničkim poljima, "Mjesta koja ćemo disati" Davora Sanvincentija (Petikat) i "Diptih: Iz ljubavi u ljubav" Vlaste Delimar (Studio Render), a gledat ćemo i filmove nadolazećih autor(ic)a: Ane Klepo ("In medias res", Filmaktiv), Tome Zidića ("Lutajući oceanom", Miratrecarts, Pulsar Studios, MedVid produkcija, Antitalent, Kinoklub Zagreb), Mie Martinović (“Sakupljači“, Kinoklub Zagreb), Lucije Brkić ("Jel kužiš sad?", Blank) i Sare Alavanja ("Laku noć, oprosti", Akademija dramske umjetnosti).

Rab Film Festival - 19. do 24. kolovoza

Ovogodišnji, 4. Rab film festival se, nakon dva pandemijska izdanja ponovno održava u punom formatu, od 19. do 24. kolovoza, uz još opsežniji filmski i popratni program.

Među ostalim, prikazat će se hrvatski film “Baci se na pod” Nine Violić, te dvije hrvatske manjinske koprodukcije - “Ljeto kada sam naučila letjeti” Radivoja Andrića i “Novi imperij” Anne Shishove. O debitantskom filmu Nine Violić nedavno je pisala i naša TV i filmska kritičarka Zrinka Pavlić.

Izvor: Društvene mreže

Film "Novi imperij", koji ima na festivalu hrvatsku premijeru, govori o aktualnoj temi odnosa vlasti Rusije, Vladimira Putina, prema disidentima, a prikazat će se u istom danu kada i regionalna premijera ukrajinskog filma “Pamfir” Dmytra Sukholytkyy-Sobchuka.

Tema ovogodišnjeg festivala je i novinarstvo u smislu odgovornosti medija, o čemu u svom filmu "Do daske", koji će na Rabu imati svjetsku premijeru, progovara režiser Aleksandar Reljić.

Toj je temi posvećen je i razgovor na RAFF Talku, programu koji se uvodi od ove godine.

Osim filmova i radionica, najavljena su dva koncerta na Novoj rivi, Hladnog piva i Massima, dok će TBF svirati nakon projekcije filma Nine Violić za koji su napisali pjesmu "Pas s plastičnim plaštom”.

Festival otvara Zlatnom palmom za režiju nagrađeni film "Dvostruka prijevara“, redatelja Parka Chan-wooka, a donosi ukupno 15 odabranih filmova.

Tame Impala u pulskoj Areni - 17. kolovoz

Tame Impala, psihodelični glazbeni projekt australskog multiinstrumentalista Kevina Parkera, održat će svoj prvi samostalni koncert u Hrvatskoj 17. kolovoza u pulskoj Areni. Kao predgrupa pridružit će im se i američki indie rock duo Mattiel, kojeg čine vokalistica Mattiel Brown i producent Jonah Swilley.

S više od milijardu streamova, dvije nominacije za nagradu Grammy 2021. za najbolji alternativni album i najbolju rock pjesmu, Tame Impala koncerti svaki put su uzbudljiv i nezaboravan događaj.

Izvor: Društvene mreže

Parker je jedan od najutjecajnijih glazbenika posljednjeg desetljeća, a kao autor i producent surađivao je s The Weekndom, Travisom Scottom, SZA, Lady Gagom, Markom Ronsonom, Kanyeom Westom, Kali Uchis, Theophilusom Londonom, Miguelom, A$AP Rockyjem i mnogim drugima.

Koncert u Puli dio je “The Slow Rush” turneje koja prati četvrti studijski album benda. Album nastavlja niz odličnih izdanja nakon albuma “Innerspeaker”, “Lonerism” i “Currents”, a objavljen je u veljači 2020.

Koncert benda Tame Impala održava se samo dan nakon rasprodanog koncerta Arctic Monkeysa 16. kolovoza, na istoj lokaciji.

Festival svjetske književnosti - Zagreb (4. do 9. rujna)

Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture ove jeseni slavi 10. rođendan, a svoje će jubilarno izdanje proslaviti u Zagrebu od 4. do 10. rujna uz cijenjene i nagrađivane autore i autorice iz 14 zemalja, dobitnike nagrada Man Booker, Goncourt, Costa, Lepiziške književne nagrade i mnogih drugih.

Deseti će rođendan FSK proslaviti i glazbenim programom na otvaranju i zatvaranju, a tim će povodom svi programi biti besplatni.

Ove se godine FSK održava u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma. Tu će u nedjelju, 4. rujna, biti otvorena tradicionalna festivalska likovna izložba. U Zagreb će povodom festivala doći dobitnica nagrade Man Booker Bernardine Evaristo, dobitnica nagrade Costa Monique Roffey, te prošlogodišnja dobitnica NIN-ove nagrade Milena Marković. U Zagreb ponovno dolazi i Mathias Énard, također dobitnik nagrade Goncourt, te Karl-Markus Gauß, ovogodišnji dobitnik Leipziške nagrade za književnost.

U programima tribina ‘Razotkrivanje’, ‘Autor i njegov čitatelj’ i ‘Dvostruki portret’ gostovat će i njemačko-britanska autorica Katharina Volckmer; svoju knjigu napisanu na njemačkom predstavit će Alida Bremer, a američko-slovenska spisateljica Erica Johnson Debeljak govorit će o svojem romanu “Djevica, supruga, udovica, kurva”, načitanijem u Sloveniji prošle godine.

Od stranih autora, izdvaja se i izraelski pisac krimića i psiholoških trilera Dror Mišani, a iz Nizozemske na festival stiže Ernest van der Kwast, iz Kolumbije pjesnik George Mario Angel Quintero, dok će o svojim romanima, ali i položaju disidenta u današnjoj Rusiji i ratu u Ukrajini govoriti jedan od najboljih suvremenih ruskih pisaca Sergej Lebedev.

Osim FSK-a, krajem ljeta se tradicionalno događa i riječki književni festival Vrisak, no oni još nisu izašli s programom.

Konstrakta na tvrđavi sv. Mihovila - 3. rujan

Srpska kantautorica Ana Đurić poznatija kao Konstrakta, apsolutna senzacija ovogodišnjeg Eurosonga, stiže na Tvrđavu sv. Mihovila 3. rujna.

Konstrakta je pjesmom 'In corpore sano' prvo oduševila regiju, a onda i širu publiku nastupom u finalu Eurosonga 2022. na kojem je zauzela peto mjesto. Ana Đurić je već dugo na sceni, a svoj glazbeni put je utabala u funku i soulu kroz glazbene projekte Mistake Mistake i Zemlja gruva s kojom dolazi na Tvrđavu sv. Mihovila, jednu od najlijepših koncertnih pozornica u Europi.

Izvor: Društvene mreže

Njezin beogradski bend Zemlja gruva, specifičnog imidža i glazbenog izričaja, može se nazvati fuzijom različitih glazbenih pravaca, a zaslužan je za velik broj hitova poput "Najlepše želje", "Đango", "Nisam znala da sam ovo htela" i mnogih drugih. Nastupali su kao predgrupa na koncertu Amy Winehouse u Beogradu te na EXIT festivalu u Novom Sadu.

Inače, bendu ovo nije prvi nastup Konstrakte u Šibeniku. Naime, sa Zemljom gruva je 2019. godine nastupila na šibenskoj Adventuri.

Braća Karamazovi - ZKM, Zagreb (15. rujan)

U Zagrebačko kazalište mladih u rujnu se vraća hvaljeni kazališni diptih "Braća Karamazovi", koji je po motivima istoimena romana Fjodora Dostojevskog režirao Oliver Frljić. On je tekst postavio kao orgijastičku subverzivnu polemiku sa "svijetom karamazovštine".

Svijet nasilja i mračne slavenske strasti posljednje knjige velikoga pisca Frljić je pretvorio u višeslojnu scensku studiju zločina, krvoprolića i nesreće koja teme kojima se prije dvjesto godina bavio Dostojevski – vjere, iskušenja i naslijeđene krivnje – kontrapunktira s aktualnim političkim trenutkom s naglaskom na rusku invaziju na Ukrajinu.

Frljić ide i korak dalje, pa ovu priču o nesretnoj obiteljskoj lozi – koja je istovremeno i drama o ocoubojstvu, socio-politička drama, teološka rasprava, studija ljubavi i vjernosti – pretvara u burlesknu travestiju opće duševne i moralne prljavštine, u predstavi prepoznatljive frljićevske bestijalne estetike, duboko protkanoj povijesnim referencama i aktualnim političkim komentarima.

Krajem rujna u ZKM se vraća još jedna hvaljena predstava, naime "Ja sam ona koja nisam" redatelja Paola Magellija, prema tekstu Mate Matišića.

Pixies na zagrebačkom Velesajmu - 27. kolovoz

Više puta odgađani zagrebački koncert Pixiesa održati će se u dvorištu Zagrebačkog velesajma 27. kolovoza 2022. godine.

Izvor: Društvene mreže

Pixies su jedan od najutjecajnijih američkih altnernativnih rock sastava čiji je jedinstveni zvuk obožavatelje pronašao među nekim od najvećih glazbenika našeg vremena i uvelike inspirirao bendove poput Nirvane, Smashing Pumpkins i Weezer. Pixies se u sklopu najavljene turneje nakon sedam godina vraćaju pred hrvatsku publiku - na posljednjem nastupu u Zagrebu u lipnju 2014. godine presjekom impresivne karijere i nizom omiljenih indie hitova, od 'Debasser', 'Monkey Gone to Heaven', 'Here Comes Your Man', 'Where is My Mind?' i dr., zaključili su deveto izdanje INmusic festivala.

Rage Against The Machine u zagrebačkoj Areni - 17. rujan

Jedan od najvažnijih rock bendova u povijesti, Rage Against The Machine, nastupit će u zagrebačkoj Areni u subotu, 17. rujna 2022. godine.

Public Service Announcement, trenutno jedna od najtraženijih svjetskih turneja stići će tako i do naših krajeva, a kao specijalni gosti dolaze i hip hop duo Run The Jewels. Zagrebački koncert bit će jedini RATM datum u regiji u krugu od najmanje 400 km, pa se očekuje velik broj stranih gostiju, kao i domaćih obožavatelja kultnog benda.

Festival svjetskog kazališta - Zagreb (7. do 30. rujna)

Festival svjetskog kazališta održat će se od 7. do 30. rujna u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Zagrebačkom kazalištu mladih i Kulturnom centru Travno, a jedno od najzvučnijih imena koja dolaze na festival jest redateljica Christiane Jatahy.

U After the Silence, redateljica Jatahy, koju smo već upoznali preko senzacionalne transpozicije Tri sestre u današnji Brazil, govori nam o suvremenom ropstvu, promatrajući njegov utjecaj na naš današnji svijet i na živote milijuna ljudi koje je povijest iskorijenila, u vječitoj potrazi za životnim teritorijem, pripadništvu zajednici i kulturi. Nakon tišine inspiriran je romanom Itamara Vieire Juniora Torto Arado (2019), smješten u ruralno središte države Bahia u Brazilu. Na uznemirujući način, ova izmišljena priča kombinira glasove žena, u borbi za svoju zemlju i svoju zajednicu, s dokumentarnim istraživanjem temeljenim na terenskom radu i intervjuima. Poput romana, djelo Christiane Jatahy miješa fikciju i dokumentarac, ali i kazalište i film, u intimnoj priči koja govori o ovoj nerazriješenoj prošlosti koja se neprestano ponavlja u užasu suvremenog Brazila. Kao pokušaj povezivanja sadašnjosti s prošlošću, u nadi raščišćavanja budućnosti. After Silence je treći i posljednji dio njezine trilogije užasa. Prva predstava, Između psa i vuka, nastala prema filmu Dogville, istražuje mehanizme fašizma. Druga, Prije nego što nebo padne uspostavlja veze između Shakespeareova Macbetha i Padajućeg neba Davija Kopenawe i Brucea Alberta, kako bi evocirala muško nasilje i patrijarhalnu političku moć. U After the Silence, Christiane Jatahy produbljuje svoje zanimanje jezika koji je istovremeno kazališni i kinematografski, istražujući linije napetosti između dviju umjetničkih formi, ali i između fikcije i stvarnosti, te između lokalnih problema njezinog rodnog Brazila i načina na koji se oni odražavaju posvuda drugdje u svijetu.

Čitav program festivala i ostale gostujuće redatelje i redateljice provjerite na ovoj poveznici.

Vlatko Stefanovski i ansambl Tanec u Lisinskom - Zagreb, 27. rujan

Jedinstveni fusion Vlatka Stefanovskog i Taneca, dva najpoznatija makedonska glazbena brenda, jamče nezaboravan scenski spektakl u Lisinskom na samom izmaku ljeta.

Tanec je nacionalni folklorni ansambl Sjeverne Makedonije, prvi profesionalni folklorni ansambl u toj zemlji, osnovan 1949. godine s ciljem prikupljanja i njegovanja makedonskih tradicijskih pjesama i plesova, narodnih nošnji i glazbala te predstavljanja bogate kulturne riznice makedonskog naroda kroz vrhunski glazbeni izričaj

Vlatko Stefanovski je u svojoj gotovo pet desetljeća dugoj karijeri više puta nastupao s Tanecom u Makedoniji i inozemstvu. Te suradnje uvijek ističe kao posebno značajne i inspirativne za njegovu glazbu, ali i za makedonsku glazbenu kulturu u cjelini. Folklorni motivi su, rekli bismo, neizostavan i dominantan element njegove glazbe pa je ova suradnja s Tanecom, koja se dogodila u jesen 2021. godine u obliku koncertnog albuma objavljenog na DVD-u, bila logičan korak naprijed nakon njihovih dosadašnjih jednokratnih zajedničkih nastupa.

Izvor: Društvene mreže

Zbog visokog ugleda orkestra Tanec i gitarskog virtuoza Vlatka Stefanovskog, kao skladatelj/aranžer obrada folklornih tema angažiran je Damir Imeri, vrhunski makedonski instrumentalist i autor. Njemu je povjereno da glazbeno spoji ova dva izvođača na dostojanstvenoj, jednako vrhunskoj razini. Kombinacija se pokazala uspješnom i ovaj prestižni glazbeni projekt niže izvanredne koncerte. Osim premijernog nastupa na "Jesenskom glazbenom festivalu" u Skoplju, Stefanovski i Tanec su dosad uspješno nastupali na poznatom mariborskom festivalu LENT, kao i na prestižnim ljetnim pozornicama u Makedoniji, u amfiteatru na ruševinama antičkog grada Heraklee u Bitoli i u antičkom teatru u Ohridu.

Publika svih ovih koncerata jednoglasna je da su Stefanovski i Tanec konačno spojili dva makedonska brenda u jedan veliki scenski spektakl. Posebno za ovaj projekt izvođeni su antologijski plesovi Pelistersko, Kasapsko oro, Sitna lisa, Postupano, Kalajdžsko, Pajduško i nezaboravne melodije Eleno, čerko, Jano, mori, sevdalino u novim aranžmanima Damira Imerija. Ova vrhunska fuzija, koja je rezultirala jedinstvenim glazbenim nastupom, zasluženo živi svoj međunarodni koncertni život, a sada konačno stiže i u Zagreb.

Premijera predstave 'Tramvaj zvan čežnja' (T. Williams) - Kazalište Ulysses (Brijuni) 27. kolovoz

Redateljica: Lenka Udovički

Koprodukcija Kazališta Ulysses, Beogradskog dramskog pozorišta i BELEF festivala

"Tramvaj zvan čežnja dramsko je djelo koje je literarna faktografija svrstala među klasike gotovo u trenutku njegova nastanka, učinivši tako njegovu tadašnju aktualnost svevremenom i otvorenom prepoznavanju i danas i ovdje.

Tennessee Williams je pisac koji već 1948. za ovu dramu dobiva Pulitzerovu nagradu, prvu od čak tri. Uspjeh u teatru je izniman u režiji Elie Kazana, a nekoliko godina kasnije isti redatelj prema tom djelu snima i kultni film.

Izvor: Društvene mreže

Williams u vožnji našim Tramvajem progovara glasnim jezikom o temama koje su ga mučile, o slabostima koje su bile sastavni dio njegove egzistencije: mentalna labilnost, homoseksualnost, alkoholizam. I upravo ta, od Čehova naslijeđena, upornost dozvolila je da ono pojedinačno, ako je od majstorskog pera odabrano i opisano, postane opće mjesto i naš zajenički problem. Stoga ga oslanjanje na raskrivanje stanja ljudske duše, intimne drame svojih junaka, njihova emotivna previranja – čine aktualnim svakom vremenu pa tako i ovom našem.

U ovome se Tramvaju problematiziraju i neka danas vrlo važna pitanja, pitanja koja se tiču položaja žene u suvremenom društvu. Williams bi, da je danas naš stvarni, a ne samo literarni suvremenik bio poznat i priznat zagovornik ženske emancipacije. Naime, vrlo je jasno i nedvosmisleno sredinom prošloga stoljeća ovim tekstom otvorio pitanje: može li jedna žena opstati u svijetu krajnjeg materijalizma, u gotovo histeričnim okolnostima koje melju naše živote. Blanche kaže: “Namjerna okrutnost se ne može oprostiti”. A naš je svijet, nažalost, postao još okrutniji.

No osim hrabrosti da progovori o zabranjenome, osim sposobnosti da nas natjera da prepoznamo probleme likova koji ga s nama nesebično dijele, on govori o trenutku kada jedno vrijeme zauvijek prolazi i nestaje, a drugo, novo, dolazi. U ono je doba poraća Williams pisao o odumiranju jedne klase (Blanche) i stvaranju nove (Stanley), o onima kojim uspijevaju obaviti transfer i preživjeti (Stella), o uspostavi novog poretka vrijednosti.

Danas smo i te kako svjesni vremena promjena koje nas je, kako se povijest uvijek spretno pobrine, zateklo nespremne i u tim se kaotično raspoloženim okolnostima naš vozni red pretvara u paniku i nered. Sukob starog i novog očitava se prije svega i kao sukob dvaju svjetonazora.

Imamo li mi pravo vjerovati da iluzija može biti sastavni dio života, da još uvijek ima mjesta za ljubav u ovome svijetu koje se odriče, srami emocija. Iluzije su nam dokinute, potreba za “bijegom iz stvarnosti u kojoj se ne osjećamo ugodno” osujećena.

A kako Pisac kaže: Ljudi lakše prebole ako im oduzmete novac, nego iluzije". (Željka Udovičić Pleština)