Hodanje je - osim što nam omogućava da stignemo od točke A do točke B - jedan od najpopularnijih oblika rekreacije, pa stoga nije ni čudno da što postoji toliko preporuka kako se njime pravilno baviti.
Ono što je kod hodanja uistinu važno jest da ga treba upražnjavati redovito, što velika većina nas i radi jer moramo negdje stići. Kad je u pitanju hodanje kao rekreacija, ne trebaju to biti nikakve maratonske relacije, dovoljno je hodati i nekoliko minuta dnevno, ili najmanje tri puta tjedno i rezultati će se pokazati. Studije, naime, navode da već i tako malo hodanja može poboljšati naše spavanje, pa i smanjiti rizik od demencije.
vezane vijesti
Naravno, nije naodmet prelaziti i veće relacije, makar smo ovdje već pokazali da je mantra od dnevnih deset tisuća koraka zapravo marketinški trik, a ne neosporni put u zdravlje. No, od udaljenosti je zapravo važnije koliko brzo hodamo, sudeći po studiji objavljenoj 2021. u časopisu International Journal of Obesity. Recimo, sporiji hodači imaju četiri puta više šanse da ih pogodi ozbiljniji oblik COVID-a.
No, nije stvar samo u virusu koji je promijenio svijet. Šira priča od toga je da brže hodanje produžava život. Naime, takvo živahnije koračanje poboljšava stanje kardiovaskularnog sustava, pa srce efikasnije pumpa krv i tijelo uspješnije proizvodi kisik kao pokazatelj dobre forme. Što bi bilo brže hodanje? U načelu, to je stotinjak koraka u minuti, ili brzina od oko pet kilometara na sat. I opet, nije stvar samo u brojkama, možete i sebe koristiti kao kriterij: hodajte onoliko brzo dok vam disanje omogućava da govorite. Ako pri hodanju možete i pjevati, to znači da zapravo šetate, i efekti neće biti tako dobri.
Jasno, svaki je oblik aktivnosti važan, makar i pola sata dnevno koje ćete provesti u nekoj vježbi umjesto da sjedite kod kuće. To može biti joga, bicikliranje, ples, vrtlarenje, doslovno bilo šta. Prema članku u American Journal of Epidemiology već time ćete za ravno 17 posto smanjiti rizik od rane smrti.
A kad ovladate hodanjem, možete krenuti i na sljedeću razinu, takozvano nordijsko hodanje sa štapovima. Ono će vam pružiti kardio trening i pojačati snagu cijelog tijela.
Blagodati hodanja sa štapovima zna svaki planinar, posebno kad kod spuštanja počnu klecati koljena. No, jednako su korisni i na ravnom, onako kako se koriste kod skijaškog trčanja. Uostalom, u nordijskim zemljama su se njime i počeli baviti kao pripremu za sezonu cross country skijanja, da bi uskoro spoznali njegove blagodati i pretvorili ovakvo hodanje u jedan od najpopularnijih oblika rekreacije. Štapovi za nordijsko hodanje su kraći od skijaških, i na dnu imaju gumene čepove koji omogućavaju odgurivanje od tla.
Stručnjaci tvrde da se nordijskim hodanjem sagorijeva 20 do 46 posto više kalorija nego običnim hodanjem, a kako se napor raspoređuje ravnomjernije po tijelu nećete tako dramatično osjetiti povećanje opterećenja. Ima još blagodati: nordijsko hodanje je učinkovitije i od ranije spomenutog bržeg hodanja za krvni tlak, te pojačava aerobne sposobnosti. Po nekim studijama, kod nordijskog hodanja broj otkucaja srca i proizvodnja kisika jednaki su kao kod rekreativnog trčanja, a pritom zglobovi nisu tako opterećeni. I ono što smo već spomenuli za planinarenje sa štapovima: hodanje sa štapovima za 30 posto smanjuje pritisak na koljena. I uz sve to, nordijsko hodanje angažira oko devedeset posto tjelesnih mišića. A kako to pravilno raditi? Internet pruža beskrajne mogućnosti učenja.
