Naime, Bloomberg piše kako se s 4,6 milijardi kuna može kupiti samo 15 posto dionica Ine ako se promatra sadašnja cijena dionice na burzi.

'MOL drži 49 posto dionica Ine, a hrvatska Vlada 45 posto dionica. Prema vrijednosti na burzi, MOL-ov udio vrijedi 17,4 milijarde kuna. Drugim riječima, Vlada bi trebala prodati 80 posto HEP-a kako bi preuzela Inu', pišu Bloombergovi analitičari.

Nakon IPO-a, dodaju, HEP bi na burzi vrijedio oko 18,4 milijarde kuna te bi postao 43. najveća energetska tvrtka u Europi, usporediva sa švicarskim BKW-om ili njemačkim Uniperom.

'Vjerojatni kupci dionica HEP-a bili bi hrvatski mirovinski fondovi. Inozemni investitori će biti oprezni zato što hrvatska Vlada želi zadržati potpunu kontrolu nad HEP-om', zaključuju.

Treba li uopće prodati HEP?

Kao što je tportal već ranije pisao, neke zemlje su davno privatizirale sektor proizvodnje električne energije, druge pak čuvaju proizvodnju struje u državnim rukama.

Zagovornici privatizacije po modelu koji predlaže Plenković i njegova desna ruka Martina Dalić (prodaja 25 posto HEP-a minus dionica kako bi država zadržala upravljačka prava) navode da bi prodajom u HEP ušla kultura upravljanja koju ima privatni sektor.

Dakle, HEP bi postao 'privatniji' zbog zahtjeva novih vlasnika koji bi došli iz korporativnog svijeta, no država bi i dalje imala glavnu riječ. Protivnici privatizacije još su jasniji u svojim argumentima – navode da se energetska neovisnost zemlje ne može čuvati prodajom energetske tvrtke te da problem Ine ne smije i ne može rješavati HEP.