U FOKUSU I OVE VLADE

Hoće li nizinska pruga ugledati svjetlo na kraju tunela?

05.02.2016 u 06:55

Bionic
Reading

Projekt nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice jedan je od ključnih infrastrukturnih projekta nove Vlade. Međutim, zasad se još ne zna hoće li ekipa premijera Tihomira Oreškovića nastaviti realizaciju planova bivše vlade koji predviđaju rekonstrukciju i dogradnju postojeće pruge ili će vratiti u optjecaj znatno skuplju varijantu gradnje nove pruge kroz Vinodolsku dolinu

Ideju nizinske pruge promovirala je vlada Ive Sanadera u jeku investicijskog buma tijekom kojega su se godišnje gradile stotine kilometara autocesta. Obnova željezničkih pruga trebala je donijeti novi investicijski zamah, ali financijska kriza rasplinula je megalomanske planove gradnje nove pruge s dva kolosijeka koja bi omogućila superbrzi putnički prijevoz (od Zagreba do Rijeke za sat vremena) te povećanje kapaciteta za prijevoz tereta na minimalno 25 milijuna tona.

Premda je Milanovićeva vlada preuzela taj projekt, nakon analize troškova i koristi odustala je od gradnje nove pruge i odlučila se za ekonomičniju varijantu koja previđa rekonstrukciju postojeće pruge uz gradnju dodatnog kolosijeka samo na određenim dionicama.

Zašto je Milanovićeva vlada odustala od gradnje nove pruge?

Dva su glavna razloga zbog kojih je napušten prvotni koncept. Prvi je taj što Zagreb i Rijeka po europskim standardima imaju premalo stanovnika za razvoj snažne putničke željezničke mreže. Stoga je zaključeno da se obnova pruge treba koncipirati prvenstveno za prijevoz robe s ciljem da se operativni kapacitet podigne sa sadašnjih 70 na 120 kilometara na sat.

Drugi je razlog taj što za postojeći kapacitet riječke luke i planirani rast prometa ne bi bilo isplativo da se od Skradnika do Rijeke gradi pruga po novoj trasi.

Promet riječke luke lani je iznosio 4,3 milijuna tona, a proširenjem kapaciteta na Brajdici i Zagrebačkoj obali ukupni kapacitet pretovara do 2017. povećat će se na 11 milijuna tona. S druge strane, rekonstrukcijom i dogradnjom postojećeg pravca kapacitet za prijevoz robe podigao bi se sa sadašnjih sedam na na 22 milijuna tona. Dakle, kapacitet pruge bi bio dvostruko veći od kapaciteta luke. Međutim, treba naglasiti da se oko 50 posto lučkog prometa odnosi na cestovni prijevoz tako da postojeća pruga realno radi s oko 35 posto kapaciteta.

Obnova puževim korakom

Zbog svega navedenog, procijenjeno je da gradnja skupe nove pruge nema ekonomskog opravdanja. Zaključeno je da bi to imalo smisla jedino ukoliko bi se riječka luka preselila na Krk što bi se moglo realizirati tek u dalekoj budućnosti.

Kada je riječ o financijskom aspektu, uža varijanta koju je definirala vlada Zorana Milanovića trebala bi koštati oko 3,6 milijardi eura dok bi prvobitni model koštao minimalno pet milijardi eura. Većinu sredstava (tri milijarde eura) za rekonstrukciju i dogradnju pruge bivši ministar Siniša Hajdaš Dončić planirao je osigurati iz EU fondova.

Prema prvobitnom planu Milanovićeva vlada planirala je završiti obnovu riječkog pravca do 2018., ali realizacija projekta odvijala se znatno sporije od očekivanja pa je konačni rok za završetak investicije prolongiran na 2020. godinu. Najdalje se otišlo s modernizacijom dionice od Dugog Sela do Križevaca duljine 38,2 kilometra za koju su odrađeni pregovori s Bruxellesom i dogovoreno da se iz EU fondova sufinancira 85 posto projekta u vrijednosti od 1,27 milijardi kuna. Radovi su trebali krenuti početkom 2016., a završetak je planiran u rujnu 2019., ali upravo ovih dana poništen odabir izvođača radova pa će se na početak radova pričekati još koji mjesec.

Sve ostale dionice tek su u u različitim fazama pripreme. Tako, primjerice za najzahtjevniju dionicu Oštarije - Škrljevo u dužini 114 kilometara tek treba pristupiti izradi studije izvedivosti koja bi trebala pokazati optimalan način modernizacije.

Prema grubim procjenama dosadašnjim tempom rekonstrukcija i obnova pruge potrajala bi najmanje 15 godina.

Novi ministar šuti o planovima

Novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković jedan je o najvećih kritičara Milanovićeva modela obnove riječkog željezničkog pravca. 'Napravili su kardinalnu pogrešku što su mijenjali trasu i donijeli odluku o modernizaciji i rekonstrukciji postojeće trase Rijeka – Zagreb. Takva rekonstrukcija ne zadovoljava europske kriterije i to Europska unija neće financirati', izjavio je Butković tijekom predizborne kampanje za Novi list.

Međutim, nakon preuzimanja vlasti retorika je znatno ublažena pa je sve izglednije da će nova Vlada nastaviti projekt modernizacije bez većih izmjena. Na to upućuje i činjenica da su se iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture oglušili na naš upit o planovima s nizinskom prugom, iako su u više navrata obećali odgovor.