ANALIZA TPORTALA

Tko su glavne face riječkog biznisa

15.07.2015 u 09:14

Bionic
Reading

Rijeka je nekad bila snažno industrijsko, pomorsko i prometno središte. Kičmu njezinog gospodarstva činili su brodogradnja i s njom povezana metalna industrija, tvornice poput Vulkana, Torpeda i Rikarda Benčića. U zadnjih 20-ak godina situacija se stubokom promijenila. Metalci su nestali, škverovi su samo sjena nekadašnjih divova, a među top 10 stoluju trgovci i farmaceuti

Prema podacima Fine i servisa Transparentno.hr daleko je najveći riječki poduzetnik Mile Ćurković, 53-godišnji vlasnik trgovačkog lanca Plodine, drugog po snazi u Hrvatskoj (prvi je Konzum Ivice Todorića).

Od 2010. Plodinama su prihodi porasli za čak 800 milijuna kuna na prošlogodišnjih 3,4 milijarde kuna dok se dobit kreće oko 40 milijuna kuna. Ćurković zapošljava više od 3.000 ljudi, ima 75 trgovina, a cilj mu je sa stotinu supermarketa pokriti cijelu Hrvatsku. Pomalo nevjerojatno zvuči podatak da su njegove Plodine lani imale veće prihode nego sve ostale riječke tvrtke među top 10 zajedno!

Ćurković je rođen u Benkovcu gdje je i započeo karijeru kao profesor informatike u srednjoj školi. Inače po struci je diplomirani ekonomist. Nakon rada u školi zaposlio se u zadarskoj tvrtki Plodine kao informatičar, da bi 1991. postao šef njezine riječke podružnice. Kad je tvrtka došla u probleme, uzeo je u zakup riječko skladište, kasnije ga je i kupio te je tu otvorio svoj prvi diskont.

Drugi je riječki poslodavac po veličina prihoda putnički brodar Jadrolinija. Tvrtka u državnom vlasništvu stabilno posluje, prihodi se kreću oko 900 milijun kuna i što je još važnije ne bilježi gubitke. Ove godine za Jadroliniju se desila prava revolucija jer je napokon uvedena online prodaja karata. Za otprilike dvije godine riječkog brodara čeka velik izazov. Tada će se liberalizirati tržište i na natječaje za linije u nacionalnom linijskom obalnom prometu moći će se javiti bilo koji brod pod zastavom zemalja EU-a.

Treću poziciju drži brodogradilište 3. maj. Nekadašnja div koji je u socijalističkim vremenima zapošljavao 7.000 radnika danas ima oko 1.300 radnika. Kako bi ga spasila od propasti, država je u protekla dva desetljeća upumpala više od 8,5 milijardi kuna. Prije dvije je godine 3. maj privatiziran te ga je preuzelo pulsko brodogradilište Uljanik. Prema podacima Fine 3. maj je prošlu godinu završio gubitkom od 215 milijuna kuna.

Iako prema prihodima zauzima tek četvrtu poziciju, farmaceutska tvrtka Jadran - galenski laboratorij (JGL)  zadnjih godina zasigurno je perjanica riječke industrije. Strelovit rast nešto je usporen prošle godine prvenstveno zbog dešavanja u Rusiji i Ukrajini, za JGL ključnim izvoznim tržištima. Tvrtku je 1991. osnovala grupa ulagača okupljenih oko Ive Usmianija koji drži najveći paket dionica oko 30 posto. Drugi su veći dioničari Zdravko Saršon, Marina Pulišić i Grozdana Božić. Usminani je predsjednik Uprave te je pod njegovim vodstvom JGL dostigao koprivnički Belupo. Riječki farmaceuti nedavno su otvorili novi moderni pogon u Svilnom pored Rijeke, a čitav projekt vrijedi 361 milijun kuna.

Drugu godinu zaredom remontno brodogradilište Viktor Lenac završilo je s dobiti. To je dobra vijest za škver star gotovo 120 godina koji zapošljava više od 500 radnika. Prije tri godine situacija se nije činila bajna, 2012. završila je minusom od gotovo 30 milijuna kuna. Poslovanje brodogradilišta ovisi o kretanju cijena vozarina i zaposlenosti brodova na svjetskom tržištu, jer u vrijeme krize vlasnici brodova teže se odlučuju na remonte. Najveći su dioničari Viktor Lenac Tankerska plovidba i Uljanik, a dionice još drže AUDIO, HBOR i mali dioničari.

Šesta je riječka tvrtka lokalni trgovački lanac Brodokomerc Nova osnovan 2001. kao nasljednik nekadašnjeg Brodokomerca. Trenutačno ima 65 trgovina i 560 zaposlenika. Prihodi i broj zaposlenih joj od 2011. stalno padaju, a dobit je lani iznosila simboličnih 20.000 kuna. Tvrtka je u rukama oko 700 udjelničara, sadašnjih i bivših zaposlenika Brodokomerc Nove i njezinih pravnih prednika. Privatizacija je provedena po modelu radničkog dioničarstva, po programu ESOP.

Luka Rijeka sredinom sedamdesetih zapošljavala je čak 7.000 radnika, danas ima svega oko 750 zaposlenih. Nestankom industrije smanjio se promet i značaj riječke luke i ona danas gleda u leđa slovenskom Kopru. Njezini su trenutačni kapaciteti 10 do 11 milijuna tona tovara, a na godinu pretovari se svega tri do četiri milijuna tona. U tijeku je proces dokapitalizacija, traje do 16. srpnja, kojim se želi prikupiti oko 300 milijuna kuna kapitala za jačanje bilance i za investicije. Ujedno to će značiti i privatizaciju Luke jer će udio države sa sadašnjih gotovo 85 posto pasti na oko 50 posto.

Listu najjačih riječki poduzetnika zaključuju dvije gradske komunalne tvrtke - Autotrolej i Čistoća te privatna tvrtka Riječki uslužni servis u vlasništvu Višnje Paladin, Igora Jakovljevića i Nenada Jakovljevića koja pruža usluge čišćenja poslovnih prostora.