'Prihodi od turizma past će 20 do 25 posto', komentirao je ovogodišnju turističku sezonu Miroslav Dragičević, partner i direktor konzultantske kuće Horwath Consulting, na financijskom forumu koji je organizirala Hrvatska poštanska banka (HPB)
Tema foruma bila je 'Hoće li nas spasiti turizam', na što su svi sudionici odgovorili negativno. Prema Dragičeviću, ta pretenciozna teza o turizmu kao slamci spasa proizlazi iz činjenice da Hrvatska u posljednjih dvadeset godina nije uspostavila konkurentnost u ostalim sektorima. S druge pak strane, turizmu se ne priznaje fiskalni status koji imaju konkurentske zemlje 'protiv kojih mi igramo', kaže Dragičević, dodajući da nije ni liberalizirano poslovanje s nekretninama, niti su riješeni problemi vlasništva turističkog zemljišta. Dragičević procjenjuje da će prihodi ove sezone biti oko milijardu eura niži, a past će i cijene ove sezone jer će u igri last-minute aranžmana doći do 'kanibalizacije cijena'. Hrvatski problem vidi i u prekratkoj sezoni, odnosno u tome što nismo razvili 'robe koje se prodaju na tržištu' pa ljeti ostvarujemo 82 posto prihoda od turizma.
I Zoran Pečarević iz Generalturista naglasio je da težište treba biti na dovođenju Hrvatske u konkurentni položaj u odnosu na ostale zemlje. 'Povećavanjem kapaciteta povećat ćemo broj gostiju u špici, a van te špice opet ćemo biti prazni', dotaknuo se Pečarević prekratke sezone u hrvatskom turizmu.
Hotelijer i poduzetnik Jako Andabak ocijenio je da se država maćehinski odnosi prema turizmu. Hotelijeri su opterećeni visokim porezima i parafiskalnim nametima, a s mjerama koje se tek namjeravaju poduzeti, kao što je smanjenje PDV-a, kasnimo godinama. 'Tek se raspravlja o smanjivanju PDV-a na 10 posto, dok bi pomoć turizmu predstavljala smanjenje na 5 posto za sve usluge', smatra Andabak. Što se tiče investicija u turizam, Andabak je kazao da 'banke na turizam gledaju kao na kugu, osim u špekulativne svrhe kada žele preuzeti neku nekretninu'. Josip Protega, direktor HPB-a, istaknuo je da je hrvatski turizam prezadužen jer imaju prevrijednu imovinu, pitajući se vrijedi li imovina toliko ako ne donosi toliku vrijednost.
Za razliku od poduzetnika, očekivano znatno optimističniji što se tiče podbačaja u turizmu bio je Želimir Kramarić iz Ministarstva turizma, koji procjenjuje pad od tek 3 posto. Kramamarić misli da bi se kratkoročno dobro dala iskoristiti 'sjajna prometna povezanost i geografski položaj Hrvatske'. Prema njemu će profitirati cjenovno povoljniji privatni smještaj. Najavio je da su pri kraju pregovori Ministarstva s HRT-om i ZAMP-om oko parafiskalnih nameta, o čemu će javnost uskoro izvijestiti.
Svi su se sudionici okruglog stola složili u jednom: hrvatski turizam je na prekretnici. Kriza je samo istaknula probleme nedostatka strategije i poslovnog modela koji muče domaći turizam. Dragičević je kazao da nismo promijenili poslovni model naslijeđen iz Jugoslavije, kod domaćih ljudi problematičnim smatra sindrom 'sve je to naše', a probleme poduzetnicima stvaraju i 'barijere u tretiranju nekretnina'. Dragičević je istaknuo da se treba diferencirati i stvoriti svoj identitet, što je dugotrajan proces.
Ključnim smatra pokrenuti ciklus investicija, pri čemu treba izbjeći zamke investicija poput onih u Crnoj Gori, Turskoj ili Dubaiju. Trebali bi se ugledati, ali upravljački, u srednji Mediteran, Austriju ili Švicarsku, spominjući hrvatski problem podilaženja lokalnim insiderima.
