Ključ za dobivanje posla iz snova mogao bi biti u povezivanju i kontaktiranju s poznanicima ili na društvenim mrežama, a u manjoj mjeri s bliskim prijateljima i kolegama. Zaključak je to petogodišnjeg istraživanja na preko 20 milijuna korisnika na LinkedInu, popularnoj društvenoj mreži za profesionalno umrežavanje. Rezultati istraživanja objavljeni su 16. rujna u časopisu Science, a studija je prvi velik pokušaj eksperimentalnog testiranja gotovo 50 godina stare teorije društvenih znanosti koja kaže da su slabe društvene veze važnije od jakih za napredak u životu, uključujući pronalazak dobrog posla
'Teorija slabe veze jedno je i od najcitiranijih istraživanja u društvenim znanostima', kaže znanstvenik Dashun Wang sa Sveučilišta Northwestern u Evanstonu, koautor ovog važnog članka u istom broju časopisa Science.
Sociolog Mark Granovetter sa Sveučilišta Stanford predložio je teoriju slabe veze 1973. godine. Ta teorija, koja je prikupila gotovo 67.000 znanstvenih citata, temelji se na ideji da se ljudi grupiraju u društvene sfere koje se povezuju mostovima. Ti mostovi predstavljaju slabe društvene veze među ljudima i daju pojedincima koji ih prelaze pristup carstvu novih ideja i informacija, uključujući one o tržištu rada.
vezane vijesti
No utjecajna teorija naišla je na kritike posljednjih godina. Konkretno, analiza iz 2017. u Journal of Labor Economicsu, u kojoj je sudjelovalo šest milijuna korisnika Facebooka, pokazala je da povećanje interakcije s prijateljem na mreži, čime se jača ta društvena veza, povećava vjerojatnost rada s tim prijateljem.
U novoj studiji LinkedIn je dao Sinanu Aralu, menadžerskom ekonomistu na MIT-u, i njegovu timu pristup podacima iz algoritma tvrtke People You May Know koji preporučuje nove veze korisnicima. Tijekom pet godina operateri tog web mjesta koristili su sedam varijacija algoritama za korisnike koji aktivno traže veze, a svaka je preporučivala različite razine slabih i jakih veza s korisnicima. Za to vrijeme na stranici su zabilježene dvije milijarde novih veza i 600.000 promjena poslova.
Aral i njegovi kolege mjerili su snagu tih veza putem veće ili manje povezanosti preko LinkedIna i izravnih poruka između korisnika. Do promjene poslova došlo je kada su ispunjena dva kriterija: par se povezao na LinkedInu najmanje godinu dana prije nego što se tražitelj posla pridružio istoj tvrtki kao i drugi korisnik; i korisnik koji se prvi pridružio tvrtki bio je u njoj najmanje godinu dana prije nego što je došao drugi korisnik. Ti su kriteriji djelomično trebali eliminirati situacije u kojima su njih dvoje slučajno mogli završiti u istoj tvrtki.
Sve u svemu, slabe veze vjerojatnije će dovesti do promjene posla nego jake, otkrio je tim. Ali studija dodaje zaokret u teoriji: kada tražite posao, prijatelji srednjeg ranga su vam od veće pomoći od najbližih prijatelja ili gotovo stranaca. To su prijatelji s kojima dijelite otprilike deset veza i rijetko komunicirate, kaže Aral. 'To su još uvijek slabe veze, ali nisu one najslabije', pojasnio je.
Istraživači su također otkrili da kada je korisnik dodao više slabih veza u svoju mrežu, ta se osoba prijavila za više poslova, što je u konačnici rezultiralo većim brojem promjena radnih mjesta. Ali to se otkriće odnosi samo na visoko digitalizirana radna mjesta, poput onih koja se uvelike oslanjaju na softver i podložna su radu na daljinu. Jake veze bile su korisnije od slabih za neke tražitelje posla izvan digitalnog svijeta. Aral smatra da su te vrste poslova možda više 'lokalne' i stoga ovise o članovima usko povezanih zajednica.
Otkriće da bi se tražitelji posla trebali oslanjati na poznanstva srednje razine potvrđuje manje studije, kaže znanstvenik Cameron Piercy sa Sveučilišta Kansas u Lawrenceu, a koji nije bio uključen ni u studiju iz 2017. ni u ovu noviju.
Ti dokazi sugeriraju da poznanicima nedostaje dovoljno informacija o kandidatu za posao, a najbliži prijatelji previše znaju o kandidatovim snagama - i manama. 'Postoji jedan trenutak u srednjim vezama u kojem ste voljni jamčiti za njih jer poznaju nekoliko ljudi koje vi poznajete', kaže Piercy.
Ali on i drugi također izazivaju etičku zabrinutost zbog nove studije. Piercy je zabrinut zbog istraživanja koja manipuliraju prostorima društvenih medija. U novoj studiji korisnici LinkedIna koji su posjetili stranicu Moja mreža radi preporuka za povezivanje - koji čine manje od pet posto mjesečno aktivnih korisnika stranice - automatski su uključeni u eksperiment.
I nije jasno kako će LinkedIn, čiji su istraživači koautori studije, koristiti ove informacije u budućnosti. 'Kada govorite o radu ljudi, njihovoj sposobnosti da zarade novac, to je važno', kaže Piercy. Tvrtka bi 'trebala preporučiti slabe veze, verziju algoritma koja je dovela do većeg broja poslova ako je njegova svrha povezati ljude s poslom. Ali oni ne donose takav zaključak'.
Još jedno ograničenje je to što su analiziranim podacima nedostajale demografske informacije o korisnicima. Bilo je to zbog privatnosti, kažu istraživači. No raščlanjivanje rezultata prema spolu ključno je jer neki dokazi upućuju na to da se žene - ali ne i muškarci - moraju oslanjati i na slabe i na jake veze za profesionalni napredak, kaže Wang s Northwesterna.
Ipak, s obzirom na to da se više od polovice poslova općenito pronalazi pomoću društvenih veza, otkrića bi mogla uputiti ljude na bolje načine njegova traženja u današnjem burnom okruženju. 'Možda ste vidjeli ove preporuke na LinkedInu i možda ste ih zanemarili. Pomislite: 'Oh, ja stvarno ne poznajem tu osobu', kaže Aral. 'Ali možda si time činite veliku uslugu', zaključuje.
