Primjerice, 80 posto Europljana smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Osim toga, 83 posto ispitanika smatra da se time podržava neetično ponašanje, a dvije trećine smatraju to prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu.

U pogledu piratstva, 82 posto Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi (prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike).

Unatoč tim pozitivnim rezultatima, studija je pokazala i da svaki treći Europljanin (31 posto) još uvijek smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima u dobi od 15 do 24 godine, tako misli njih polovica (50 posto).

Kad je riječ o prelasku s uvjerenja na djelovanje, 13 posto Europljana izjavilo je da je namjerno kupilo krivotvorine u proteklih 12 mjeseci. Taj udio raste do 26 posto među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, dok se smanjuje na 6 posto u dobnoj skupini od 55 do 64 godine te ispod 5 posto za ispitanike u dobi od 65 godina ili starije.

Na razini pojedine zemlje, udio potrošača koji su namjerno kupili krivotvorine varira od 24 posto u Bugarskoj do 8 posto u Finskoj. Osim u Bugarskoj, namjerna kupnja krivotvorina iznad je prosjeka EU-a u Španjolskoj (20 posto), Irskoj (19 posto), Luksemburgu (19 posto) i Rumunjskoj (18 posto).

Niža cijena originalnih proizvoda i dalje je najčešći razlog (43 posto) zbog kojeg bi ispitanici prestali kupovati krivotvorene proizvode. Osim toga, rizik od loših iskustava (nekvalitetni proizvodi za 27 posto ispitanika, sigurnosni rizici za 25 posto i kazna za 21 posto) još je jedan ključan čimbenik u odvraćanju potrošača od kupnje krivotvorenih proizvoda.

Nesigurnost među potrošačima

U porastu je i nesigurnost u pogledu autentičnosti. Gotovo 4 od 10 Europljana (39 posto) pitala su se jesu li kupili krivotvoreni proizvod, a isto je izjavila i polovica mladih (52 posto). Postoje i znatne razlike među državama članicama: dok je otprilike četvrtina potrošača u Danskoj i Nizozemskoj (26 posto) bila nesigurna je li ono što su kupili originalno ili nije, ta se brojka u Rumunjskoj povećala na 72 posto.

Europljani pokazuju nesigurnost i u pogledu zakonitosti izvora sadržaja na internetu, pri čemu se 41 posto ispitanika pitalo je li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije. Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je:

Razumijevanje percepcije građana pomaže nam u vođenju smislenih razgovora s potrošačima i dionicima, u okviru naših aktivnosti podizanja svijesti i informiranja. Najnovije izdanje studije o percepciji intelektualnog vlasništva pruža nove relevantne spoznaje o percepciji povreda prava intelektualnog vlasništva i ponovno naglašava potrebu za jačom zaštitom potrošača. U studiji se potvrđuju i pozitivna kretanja u pogledu osviještenosti o digitalnom sadržaju koji potječe iz zakonitih izvora i njegove dostupnosti.

Digitalno piratstvo i sportska događanja

Europljani se općenito protive uporabi piratskog sadržaja: 80 posto ispitanika izjavilo je da radije upotrebljavaju zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna.

Zapravo, gotovo devedeset posto ispitanika zna za barem jednu vrstu zakonite ponude sadržaja u svojoj zemlji, a više od 4 od 10 Europljana (43 posto) platilo je u prošloj godini pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora.

Međutim, velika većina ispitanika (65 posto) smatra piratstvo prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate.

Nadalje, 14 posto Europljana priznaje da su u zadnjih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora. Taj se udio povećava na 1 od 3 (33 posto) među mladima u dobi od 15 do 24 godine. To se posebno odnosilo na gledanje sporta koristeći se nezakonitim uređajima ili aplikacijama za internetski prijenos (streaming).

Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju razlikuje se i po zemlji, a kreće se od 9 posto u Finskoj i Danskoj do 22 posto na Malti.

Niža cijena i širi izbor sadržaja iz zakonitih izvora najčešći su razlozi za prestanak uporabe piratskog sadržaja.