TPORTAL OTKRIVA

Političari na poslu ispijaju kave za 80 lipa, a ručaju za 20 kuna

23.09.2014 u 07:15

Bionic
Reading

Prošlog tjedna političari su se vratili u Sabor – manje u zastupničke klupe, više u stolice saborskog kafića i restorana. Ondje se uz jeftine kave sklapaju politička 'prijateljstva' i klanovi koji za koju godinu kasnije završe u Banskim dvorima ili Uredu predsjednika. Kave se ispijaju za cijenu koja se spušta do nevjerojatnih 80 lipa

Budući da prevladava dojam kako političari (bez obzira na svjetonazor) privilegiju moći majstorski koriste za stvaranje novih olakšica za sebe i novih nameta za sve ostale, provjerili smo jednu od famoznih privilegija dužnosnika i istražili koliko na svojim sjajno plaćenim radnim mjestima u Uredu predsjednika, Banskim dvorima i Hrvatskom saboru plaćaju kavu, pića i hranu.

U Saboru će političari (ali i novinari te drugi zaposlenici i gosti) platiti kavu 3,50 kune. U Banskim dvorima, tj. u Vladi, isti mali espresso košta 2,50 kune, a kava s predsjednikom na Pantovčaku nevjerojatnih 80 lipa.

Šalica čaja u Uredu predsjednika također košta 80 lipa, sendvič je 10 kuna, desert pet kuna, a ručak 20 kuna.

U Banskim dvorima kava s mlijekom za kunu je skuplja od obične kave i košta 3,50 kune, baš kao i šalica čaja. Sendvič sa šunkom stoji 10 kuna, a s pršutom 18 kuna. Ručak s juhom, glavnim jelom i salatom iznosi samo 18 kuna, a desert pet kuna.

Saborska kuhinja nešto je skuplja od Pantovčaka i Vlade. Obična kava i čaj koštaju 3,50 kune, kava s mlijekom je 4,50 kune, tost je osam kuna, sendvič sa šunkom je 10 kuna, a s pršutom 15 kuna.

Cijene ručka različite su, ovisno o tome sjedi li zastupnik u zastupničkom restoranu ili koristi samoposlužnu menzu
koju koriste svi zaposlenici Sabora. U restoranu će za kompletan ručak s juhom i desertom platiti 36 kuna, a u menzi 26 kuna. Visoko pozicionirane političke njuške uglavnom će odabrati restoran umjesto nošenja tacne u menzi.

U jednom radnom danu kroz saborski restoran prođe od 150 do 250 osoba, a među njima su i zaposlenici Ustavnog suda koji se također nalazi na Markovu trgu. Brojka od 250 ljudi prosjek je na koji kuhari paze za vrijeme saborskog zasjedanja.

Dnevni je prosjek puno manjeg restorana u Banskim dvorima 100 obroka, a koriste ga svi zaposlenici Vlade. Premijer i ministri ondje su rijetko viđeni jer se premijeru ručak uglavnom donosi u ured, a ministri koriste restorane svojih ministarstava.

U Uredu predsjednika restoran dnevno pripremi oko 60 obroka što je prosjek jednog radnog dana, a koriste ga svi zaposlenici Ureda predsjednika, kako su nam naglasili, pod jednakim uvjetima.

Tako dobri uvjeti jednaki za zaposlenike državnih institucija, nejednaki u usporedbi s prosječnim građanima (koji će kavu platiti 10 kuna, a u centru Zagreba možda čak i 15 kuna), rezultat su zakonskih propisa koje donose upravo korisnici navedenih privilegija.

U restoranima u Saboru, Vladi i na Pantovčaku izdaju se računi, ali ne fiskalni, jer su tijela državne uprave izuzeta od poreza na dobit pa tako i od fiskalizacije. To pravilo ne odnosi se samo na državna tijela, nego i na ostale udruge i organizacije čiji restorani ne djeluju na tržištu, nego obavljaju usluge samo za svoje članove.

Neki zastupnici govore da doista nije potrebno da njihovi restorani posluju po drugačijim uvjetima dok ostali potežu argument zaposlenika restorana koji bi, kada bi ih se izdvojilo kod privatnika, možda izgubili posao ili radili za još manje plaće nego danas. To pitanje ostat će nedorečeno sve dok netko ne odluči kako će se tretirati prateće djelatnosti u državnoj upravi poput čišćenja, kuhanja, peglanja i sličnih poslova na kojima radi oko 26.500 ljudi i za što trošimo oko 3,4 milijarde kuna – bez troškova režija.

Prije pola godine bila je aktualna ideja potpunog izdvajanja svih pratećih djelatnosti (outsourcing) što bi donijelo velike uštede državi, ali i tržišne radne uvjete za 26.500 zaposlenika koji su naviknuli na siguran posao i državnu plaću.

Kada su sindikati sakupili potpise za referendum i zaprijetili štrajkom, Vlada se odlučila za spin off  - odnosno izdvajanje svih pratećih djelatnosti u jednu državnu tvrtku koja je trebala racionalnije poslovati.

Odustali su i od posljednje ideje prije tjedan dana javno govoreći da je ipak puno veći problem učinkovitost od cijene pratećih djelatnosti, no neslužbene informacije upućuju na to da se koalicija SDP-HNS još jednom nije uspjela dogovoriti oko nekog važnog pitanja pa ga očito ostavlja na stolu za neku novu vladu.

Prije toga valja izabrati novog predsjednika ili predsjednicu Republike da na Pantovčaku sljedećih pet godina ispija kave za 80 lipa.