U Hrvatskoj je u zadnjih desetak godina primjetan pozitivan trend uključivanja žena na tržište rada iako žene još uvijek imaju veću stopu nezaposlenosti, teže napreduju i teže dobivaju bolje plaćene rukovodeće poslove, istaknuto je na okruglom stolu 'Žene i posao u Hrvatskoj: izazovi i prilike', kojim je obilježeno sto godina Međunarodnog dana žena.
Skup je održan u organizaciji UN-a u Hrvatskoj. Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Međunarodnog kluba žena Zagreb te Global Compacta, UN-ove inicijative za društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj.
Omogućavanje rada na pola radnog vremena te rada od kuće znatno bi pridonijelo boljem uključivanju žena na tržište rada, kako bi se izbjegla sadašnja situacija u kojoj žene imaju kratak radni vijek, niske mirovine i stopu siromaštva od čak 11 posto, istaknula je glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Mađarević Šujster na skupu, na kojemu je osam uspješnih žena iz poslovnog i političkog života Hrvatske pokušalo odgovoriti na pitanje je li ekonomska kriza više utjecala na muškarce ili žene.
U siječnju ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u ukupnom broju nezaposlenih žene su sudjelovale s 53,6 posto, a muškarci s 46,4 posto. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca je povećan za dva postotna boda, što, ističe ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah, nije rezultat boljeg zapošljavanja žena, već porasta broja nezaposlenih muškaraca.
Gospodarska kriza ne pravi razlike po spolu pa su protekle godine i muškarci i žene ostajali bez posla, rekla je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol. Ocijenila je da se u slučaju žena "gospodarska kriza samo nataložila na već postojeću diskriminaciju".
Saborska zastupnica Vesna Pusić upozorila je pak kako je još uvijek uvriježeno mišljenje da je nezaposleni muškarac društveni problem, a nezaposlena žena domaćica, koja se skrbi za djecu i starije osobe. Istaknula je i problem socijalne diskriminacije i osjećaja odbačenosti žena iznad 50 godina koje ostaju bez posla.
'Pred tim je ženama još prosječno 30 godina života, a društvo im daje jasnu poruku da su nepotrebne', rekla je Pusić te naglasila kako je apsolutni broj nezaposlenih žena porastao i taj problem zahtijeva jasnu državnu strategiju.
Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah istaknula je programe zapošljavanja žena koji se financiraju iz pretpristupnih fondova kao poticaj razvoju ljudskih potencijala i uključivanju žena na tržištu rada.
Na skupu je bilo riječi i o uključivanju žena u malo i srednje poduzetništvo, te o problemima u razvoju obiteljskih gospodarstava u Dalmatinskoj zagori. "Kako da razvijamo seoski turizam kada nemamo kvalitetnu infrastrukturu - ceste, vodu, struju", upitala je Zdenka Šimpraga, voditeljica obiteljskog imanja i udruge "Hoću kući".
