Bakalar je dobio glas šest od sedam članova SIP-a kao jedini kandidat nakon što je drugi član tog tijela iz reda Hrvata Vlado Rogić odlučio kako se neće natjecati za poziciju predsjednika. SIP BiH broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka te jednog iz reda ostalih a oni se tijekom sedmogodišnjeg mandata rotiraju sukladno nacionalnoj pripadnosti i na dužnosti predsjednika ostaju po 21 mjesec.

'Ovo mi je velika obveza', kazao je Bakalar nakon izbora ističući kako će biti veliki izazov provesti lokalne izbore u uvjetima epidemije prouzročene koronavirusom. Ti su izbori zakazani za 15. studenog.

Bakalar je kazao je kako će se zalagati za maksimalnu transparentnost u radu SIP-a čime će javnost moći uvjeriti kako će se planiranje i provedba izbora organizirati uz puno poštivanje zakona.

Podsjetio je kako uz koronavirus problem u planiranju izbora predstavlja i činjenica da još uvijek nije usvojen državni proračun u kojemu bi trebalo biti i nešto više od dva milijuna eura za financiranje izbornih aktivnosti i tehničkih priprema.

Željko Bakalar za člana SIP-a izabran je 20. svibnja, a prije toga obnašao je dužnost savjetnika u uredu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Za člana SIP-a izabrao ga je Zastupnički dom parlamenta BiH na prijedlog Komšićeve Demokratske fronte (DF) što su poduprli zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) te Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP).

Ista je većina ranije izabrala dva srpska člana SIP-a zamijenivši srpske članove tog tijela bliske Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

SNSD i HDZ BiH osporavaju zakonitost izbora Bakalara te srpskih članova SIP-a Vanje Bjelice Prutina i Jovana Kalabe te su Sudu BiH podnijeli tužbu tražeći poništenje odluka Zastupničkog doma.

Parlamentarna većina koja je izabrala tri člana SIP-a odbacila je prigovore ističući kako su u HDZ-u i SNSD-u zapravo nezadovoljni jer su izgubili izravni utjecaj na rad SIP-a kojega su do ranije imali.