Analizirajući izborne programe Narodne koalicije, HDZ-a, koalicije Za premijera te stranaka Most i Pametno, udruge B.a.B.e., CESI, K-zona, RODA i Zagreb Pride utvrdile su da je ravnopravnost spolova, premda je riječ o jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, odsutna iz većine programa

Zašto se visoku cijenu društvenog napretka svaljuje na žene?

Narodna koalicija, doduše, u prolazu i nespretno spominje jednakost spolova, a HDZ je tematici posvetio čak čitav odlomak, no u isto vrijeme navode kako im je cilj 'štititi dignitet ljudskog bića od začetka života', a posebnu će pozornost posvetiti 'vrlo osjetljivom problemu pobačaja'. Iz takvih navoda Antonela Marušić iz udruge K-zona iščitava 'daljnja ograničavanja reproduktivnih prava žena te osporavanje ženina pravo na izbor, pri čemu se visoka cijena društvenog napretka svaljuje na žene'.

U svim programima osim onoga Narodne koalicije zastupljena je demografska politika, no kako upozorava Branka Mrzić Jagatić iz Rode: 'Do demografske obnove neće doći ako najprije ne osiguramo kvalitetu života u cjelini.' K tome, predstavljanje demografske problematike kao 'ključnog pitanja opstanka i razvoja Hrvatske' služi za stvaranje moralne panike čime se učvršćuje tradicionalne rodne uloge i olakšava provođenje mjera koje ograničavaju prava žena, poput već spomenute insinuacije zabrane pobačaja, upozoravaju udruge.

Sustav je potrebno prilagoditi potrebama svih građana i građanki

Fokus na demografsku obnovu promašen je utoliko što je postavlja kao cilj, a ne posljedicu, a primjerice, stambene politike stranaka redom su usmjerene na mlade obitelji koje imaju ili planiraju imati djecu dok marginalizira druge društvene skupine, uključujući i one nisu u fokusu, a sustav je potrebno prilagoditi potrebama svih građana i građanki bez obzira na vrstu partnerstva ili zajednice u kojoj žive, naglašavaju udruge.

Kad je riječ o usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza, sve stranke slažu se u tome da treba povećati pokrivenost vrtićima i smanjiti regionalne razlike u cijeni i dostupnosti. Međutim, nitko ne govori o kvaliteti predškolskog odgoja i obrazovanja, a Tajana Broz iz udruge CESI podsjeća da 'državni pedagoški standard nigdje ne funkcionira i bez državne intervencije ni neće'.

Premda se stranke slažu i u tome da treba delimitirati roditeljske naknade, čini se da je broj mjeseci nasumce odabran osim u slučaju stranke Pametno koja je jedina istaknula da treba napraviti izračun učinaka i definirati javne izvore sredstava za pokriće naknada, uz postupno uvođenje obilatijih potpora za duljinu i visinu porodiljnih naknada ako će to bude moguće.

Što se tiče uspostave statusa roditelja-odgojitelja (HDZ), odnosno majke njegovateljice (Za premijera), u obiteljima s četvero i više djece, udruga ističu kako nije objašnjeno kako bi ta mjera bila usklađena s ravnopravnom zastupljenošću žena na tržištu rada i u politici, što je također jedan od ciljeva navedenih u programima.

Ima li žena izvan kuće, čemu muškarci služe?

Naime, ženama koje dulje vrijeme ostaju kod kuće kako bi skrbile o djeci i domaćinstvu vrlo je teško ponovo se uključiti na tržište rada, a bez promjene društvenih vrijednosti i rodnih stereotipa očevi neće početi u značajnijoj mjeri preuzimati brigu o djetetu što je vidljivo i iz podatka da samo četiri posto muškaraca u Hrvatskoj koristi roditeljski dopust. Koliko bi ih pristalo preuzeti ulogu roditelja-odgajatelja i trajno se isključiti s tržišta rada, može se samo nagađati.

'Shvaćanje žene kao pružateljice skrbi ne samo za djecu već i za starije i nemoćne članove obitelji vidimo i u procesu povlačenja države iz sustava socijalne skrbi. Odgovornost za pružanje usluga postepeno se prebacuje na udruge i na same žene koje se zapošljavaju za podršku i pomoć u kući starijim osobama i samačkim domaćinstvima (HDZ)', navode dalje udruge i konstatiraju kako ostaje nejasno zašto muškarci, osobito oni dugotrajno nezaposleni, nisu u mogućnosti pružati ove i slične usluge.

No važno je reći da osim osude profesionalizacije roditeljske uloge kao mjere koja ženu (jer radi se gotovo bez iznimke o ženama) zadržava u tradicionalnoj ulozi i izvan tržišta rada, osobe koje ostaju kod kuće kako bi skrbile o djeci obavljaju neplaćeni rad koji traje čitav dan i koji bi možda, u nekim drugim okolnostima, i trebalo vrednovati na ovaj način. Komodifikacija kućanskog i njegovateljskog rada svakako ne bi trebala biti dugoročna opcija već bi trebalo težiti njegovu podruštvljenju, upozoravaju udruge.

(Ne)prodoktivno o produktivnosti (ne)prilagođeni

'U nekim stranačkim programima vidljivo je privilegiranje mladih nauštrb starijih osoba koje su indirektno označene kao teret koji narušava blagostanje društva (Most) i prisutna je tendencija da se sve osobe koje su neproduktivne u kapitalističkom smislu stavlja u jednu kategoriju, primjerice starije osobe i osobe s invaliditetom', navodi Mia Gonan iz Zagreb Pridea.

Velik se naglasak stavlja na produktivnost što je posebno vidljivo kod Pametnog, koje se zalaže za što dulje zadržavanje zaposlenika u radnoj aktivnosti i smanjenje prava na prijevremene mirovine, ali i kod Mosta, koji navodi da će pravednost i sigurnost biti osigurane samo za zaposlenike koji maksimiziraju svoju produktivnost.

Udurge upozoravaju i na opasnosti prilagođavanja obrazovnog sustava potrebama tržišta i povećanim financiranjem STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika), koje podržavaju sve stranke u svojim programima. Podsjećaju da je riječ je o područjima u kojima dominiraju muškarci i smatraju da bi povećanje njihova financiranja produbilo već postojeću rodnu segregaciju tržišta rada.

Istovremeno takozvana 'ženska' područja kao što su socijalna skrb, obrazovanje i društvene znanosti, u kojima je prosječna plaća niža, a mogućnost pronalaženja zaposlenja manja, bila bi dodatno marginalizirana. Smatraju i da fokus na STEM područja i prilagođavanje znanosti i obrazovanja potrebama tržišta obično dovodi do postupnog potkapacitiranja i gašenja društvenih i humanističkih odsjeka premda su te znanosti ključne za proizvođenje kritičkog znanja i teorija potrebnih feminističkim i queer pokretima.

Trebamo javne politike, a ne prepisane šablone

Nevjerojatno začuđuje da stranke nisu upoznate sa zakonodavstvom vezanim uz rodnu ravnopravnost. Primjerice, Narodna koalicija navodi da će, između ostalog, izraditi Strategiju suzbijanja nejednakosti spolova na tržištu rada, a HDZ obećava da će zakonom osigurati jednaku plaću za isti uloženi rad obaju spola.

Stoga ih Tihana Bertek iz B.a.B.e.-a podsjeća da je 'jednaka plaća žena i muškaraca regulirana člankom 19 Zakona o radu, a diskriminacija žena na tržištu rada Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o radu'.

'Teško je više i komentirati floskule koje stranke stavljaju u programe, a nitko se nije proslavio rješavanjem ičega od toga', podsjeća Broz i s kolegicama zaključuje kako 'zbog nedostatka konkretnih mjera i neshvatljivih pokušaja da se istovremeno potiče bolje usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza i demografska obnova kroz uzdizanje tradicionalne obitelji, svi programi djeluju kao da su pisani pro forma, po istoj šabloni, bez stvarnog razumijevanja uloge javnih politika'.