Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je kako je od ratifikacije Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prije 15 godina, pa do konca prošle godine, protiv Republike Hrvatske pokrenuto 19 predmeta koji se odnose na uvjete izdržavanja kazne zatvora u hrvatskim zatvorima i kaznionicama.

'Prema posljednjim podacima iz Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, pravomoćno je okončano ukupno devet takvih predmeta. Pravomoćno okončani predmeti riješeni su bilo presudom, bilo nagodbom s podnositeljem. Na ime nematerijalne štete zbog neodgovarajućih smještajnih uvjeta u kaznenim tijelima, od 2002. godine do danas Republika Hrvatska po tim je odlukama isplatila ukupno 53.750 eura', navode u resoru ministra Orsata Miljenića

Bez obzira na europsku sudsku praksu, broj zahtjeva za naknadu štete koje zatvorenici podnose nacionalnim sudovima povećava se svake godine. Ministarstvo pravosuđa raspolaže podacima po kojima su u protekle četiri godine 283 zatvorenika tužila državu zbog neodgovarajućeg smještaja.

'Uglavnom se radi o zahtjevima za mirno rješenje spora podnesenim po punomoćniku zatvorenika nadležnim općinskim državnim odvjetništvima', poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Ukupan iznos potraživanja koje se nezadovoljni zatvorenici nadaju ostvariti pred nacionalnim sudovima dostiže vrtoglavih 86,9 milijuna kuna. Za usporedbu o koliko se enormnom iznosu radi, treba podsjetiti na podatak kako je izgradnja novog dijela kaznionice u Glini, kapaciteta 420 mjesta, državu koštala 60 milijuna kuna.

Kazna zatvora u trajanju duljem od pola godine izvršava se u šest kaznionica i Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Jedino je kaznionica u Požegi namijenjena i ženama. Za kazne u trajanju do šest mjeseci predviđen je boravak u 14 zatvora, dok se odgojna mjera za maloljetne počinitelje kaznenih djela izvršava u Odgojnom zavodu u Turopolju te za maloljetnice u Odgojnom zavodu Požega.

Po podacima koji datiraju iz travnja ove godine, u kaznionicama je bilo smješteno 2.269 zatvorenika, a u zatvorima njih 2.823. Iako su se podaci u posljednjih pola godine promijenili, brojka ljudi na izvršavanju kazne ne prelazi 5.000 osoba. Najveća gužva je u zatvoru u Karlovcu, čiji su kapaciteti popunjeni sa 220 posto, dok se procjenjuje kako su hrvatski zatvori popunjeni sa 135 posto kapaciteta.

Uz sve probleme koji se mogu čuti o prepunjenosti hrvatskih zatvora i kaznionica, žalbama zatvorenika na zlostavljanje, lošu ili nedovoljnu hranu te nedostatak adekvatne liječničke skrbi, Večernji list je donio i priču o dugovima zatvorskih ustanova koji su s posljednjim danom kolovoza iznosili 17,5 milijuna kuna. Kome se, koliko i za što duguje, nije poznato. Zna se samo da kaznionicama i zatvorima opomene pred isključenje električne energije šalje HEP.