STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Zatopljenje već stvara kaos, a još stiže i El Niño!

16.05.2014 u 11:03

Bionic
Reading

Olujno nevrijeme s obilnim oborinama koje je ovih dana zahvatilo našu regiju u svijetu koji se zagrijava postajat će sve češća pojava, upozoravaju stručnjaci

Naš atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono rekao je za tportal da klimatolozi već godinama najavljuju da će u toplijoj atmosferi biti sve više meteoroloških ekstrema, kako suša i vrućina tako i obilnih kiša, poplava i dubokih prodora polarnih hladnoća. Ova godina dosada to samo potvrđuje.

Naime, topliji zrak, poput zagrijane kuhinje, može apsorbirati više vlage, a time i više energije, a veća količina energije oslobađa se u obliku silovitih vremenskih nepogoda. Dakle, s globalnim zatopljenjem ujedno raste i rizik za ekstremne događaje u atmosferi i moru, kaže naš stručnjak.

NASA je još početkom 2013. ustvrdila da je Zemlja izbačena iz ravnoteže jer u atmosferu ulazi više energije nego što je izlazilo u prošlim stoljećima, a skupina od 240 američkih znanstvenika istodobno je objavila otvoreno pismo kojim je upozorila sugrađane da su učestalost i trajanje ekstremnih uvjeta jasni znaci klimatskih promjena.

'Ljeta u prosjeku postaju dulja i toplija, a razdoblja ekstremnih vrućina traju duže nego što to itko među Amerikancima pamti... Zime su uglavnom kraće i toplije. Kiše su obilnije, međutim u mnogim krajevima u međuvremenu vladaju duža razdoblja suša', napisali su u svome pismu.

Prema jednom istraživanju objavljenom u ožujku u časopisu Nature Climate Change u narednim će desetljećima sve više rasti i štete od velikih poplava. Trenutno se velike poplave ponavljaju svakih 50 godina. Međutim to razdoblje bi se moglo skratiti na svakih 30 godina, a učestalost ekstremnih šteta koje se sada događaju svakih 16 godina mogla bi se skratiti na jednom u svakih 10 godina.

S kraćim ciklusima ekstremnih poplava prosječni europski gubici zbog poplava, koji sada prosječno iznose oko 4,9 milijardi eura godišnje, mogli bi do 2050. dosegnuti 23,5 milijardi eura, što bi predstavljalo porast od gotovo 380 posto, upozorila je studija.

Povrh svega stiže i El Niño!

Problemima koje stvara globalno zatopljenje ove će godine svoj obol najvjerojatnije dati i meteorološko-klimatski fenomen poznat kao El Niño. Najnoviji satelitski podaci pokazuju da bi on mogao postati najveća meteorološka i klimatska priča u 2014. i 2015. Naime, trenutni uvjeti u ekvatorskom pojasu Tihog oceana prilično podsjećaju na one iz svibnja 1997. koji su pokrenuli najmoćniji El Niño u 20. stoljeću.

Tijekom El Niña istočni vjetrovi na Pacifiku oslabe pa se golemi valovi tople vode, poznati kao Kelvinovi valovi, sa zapadnog Tihog oceana šire prema Južnoj Americi. Površinske temperature vode središnjeg i istočnog Pacifika postaju znatno više od prosjeka te mijenjaju vremenske uzorke. Utjecaj ove pojave, koja nastaje zbog spomenutog međudjelovanja između tropskog Pacifika i atmosfere, osjeća se gotovo po cijelom svijetu mada je najizraženiji u tropskim područjima i u objema Amerikama. U Europi je nešto slabiji i raspršeniji, ali ipak dokazano postoji.

Kako se prepoznaje jačanje El Niña? Oceanske vode se zbog zagrijavanja, što je prvi pokazatelj, šire pa rastu i razine mora. NASA-ine karte dolje pokazuju da se upravo to zbiva (kliknite za povećanje i legendu).

'Ono što trenutno vidimo u tropskom pojasu Tihog oceana nalikuje uvjetima s početka 1997.', rekao je Eric Lindstrom, direktor NASA-inog oceanografskog programa.

'Ako se tako nastavi, ove bismo jeseni mogli imati veliki El Niño. No to ne možemo tvrditi sa sigurnošću', objasnio je.

El Niño iz 1997. na 1998. bio je toliko snažan da se inače stručni meteorološki termin postao udarnom temom medija i uvriježio se u širokoj javnosti. Njegov utjecaj na vremenske ekstreme odrazio se na nekoliko kontinenata. Sjeverna Amerika je imala jednu od najtoplijih i najvlažnijih zima otkada postoje mjerenja. Peruom, Meksikom i ostalim dijelovima Centralne Amerike harale su kišne oluje i poplave, dok su istovremeno Indoneziju i dijelove Azije pogodile katastrofalne suše jer je te sezone uvelike izostao monsun.

Najave El Niña već su se odrazile na svjetska tržišta. Naime, suše koje fenomen uzrokuje u nekim tropskim krajevima prijete proizvodnji palmina ulja u jugoistočnoj Aziji. Krajnje posljedice mogle bi biti rast cijena hrane i kozmetike u trgovinama diljem svijeta jer je palmino ulje sastavni dio mnogih svakodnevnih proizvoda. Ono se uglavnom proizvodi, oko 85 posto, u Indoneziji i Maleziji u kojima El Niño obično uzrokuje katastrofalne suše.

U Hrvatskoj El Niño obično uzorkuje malo toplije ljeto te topliju i kišniju jesen, a u zapadnoj Europi izraženije suše.