STRUČNJAK TUMAČI

Zašto se SOA uopće petljala u prisluškivanje Mamića ako ga je nadziralo tužiteljstvo?

08.02.2016 u 18:05

Bionic
Reading

Nakon što je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović razriješila dužnosti šefa Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića, o čijoj sudbini prema nekim najavama danas treba razgovarati s premijerom Tihomirom Oreškovićem, stručnjaci za sigurnost smatraju kako do 'afere Lozančić', koja je izbila nakon što je procurila priča da je SOA prisluškivala Zdravka Mamića, a pritom ozvučila i predsjednicu, ne bi došlo da je obavještajni sustav kvalitetno uređen

Željko Cvrtila, kriminalist i bivši pomoćnik ravnatelja policije koji je svojedobno trebao biti na čelu specijalne jedinice kriminalističke policije za borbu protiv organiziranog kriminala, u razgovoru za tportal naglasio je kako je hrvatski obavještajni neuređen te kako se SOA u nekoliko ključnih točaka svojeg rada duplicira s radom policije i tužiteljstva.


'Bitno je istaknuti kako obavještajna agencija, pored policije i državnog odvjetništva, točnije USKOK-a kojeg čine državni odvjetnici koji porvode istragu i zastupaju slučaj te PNUSKOK-a kojeg čine policajci koji operativno odrađuju pojedine slučajeve, nepotrebno istražuje određene grane kriminala poput korupcije, droge, oružja, organiziranog kriminala, terorizma i ekstremnog nasilja. Pojednostavljeno rečeno, valja znati kako je SOA-in temeljni proizvod informacija, a policijski glavni proizvod podnošenje kaznene prijave nakon provedene istrage, a državnog odvjetništva pak optužni prijedlog. No u našem slučaju obavještajna agencija bavi se stvarima kojima se u pravilu bavi policija i državno odvjetništvo pa dolazi do učestalog miješanja ovlasti', ističe Cvrtila.

Sigurnosno-obavještajna agencija, ističe Cvrtila, kao središnje državno tijelo RH odgovorno je za prikupljanje, analizu, obradu i ocjenu podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, sa svrhom otkrivanja i sprečavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske.

Poslove iz svoje nadležnosti te zadaće koje joj se nameću slijedom uloge u sustavu nacionalne sigurnosti SOA obavlja prvenstveno temeljem Ustava RH i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, ali i temeljem ostalih zakonskih i podzakonskih akata koji se po bilo kojoj osnovi odnose na područje nacionalne sigurnosti.

Također, postupanje SOA-e usmjeravaju i zahtjevi korisnika rezultata rada koji su određeni Ustavom i zakonima, a koji su osobito izraženi u Strategiji nacionalne sigurnosti i Strategiji obrane koje donosi Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo te Godišnjim smjernicama za rad sigurnosno-obavještajnih agencija koje su rezultat suradnje Predsjednika RH i Vlade RH kroz Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Stručnjak za sigurnost također navodi kako je vrlo važno naglasiti da obavještajne službe, policija i pravosuđe moraju u potpunosti biti depolitizirane i neovisne te kako je u slučaju Lozančić apsurdno da se pronalazi razlog za smjenu i kako je čitav slučaj ispolitiziran.

Cvrtila pritom napominje kako politika postavlja čelnog čovjeka sigurnosno-obavještajne agencije, no ono što je problematično jest to da je razina sigurnosnih referenci djelatnika obavještajne agencije ispod čelnika nezadovoljavajuća, podsjetivši pritom na postavljanje američkog generala David Petreausa na čelnu poziciju CIA-e, što je izazvalo negodovanje u dijelu tamošnje obavještajne zajednice koji je tvrdio da on nema potrebne reference.

'Petreaus je kao umirovljeni general s četiri zvjezdice koji je bio na čelu američke vojske u Iraku i Afganistanu itekako imao sigurnosne reference za čelnog čovjeka Središnje obavještajne agencije, kao što određene reference ima i Lozančić. No pitanje je imaju li operativci SOA-e potrebne sigurnosne reference budući da dolazi do već spomenutih uplitanja u istrage i brkanja ovlasti, unatoč tome što SOA nema istražne ovlasti', mišljenja je Cvrtila koji ističe kako primarna zadaća SOA-e nije otkrivanje i istraživanje kriminala i korupcije.
 
'Do 2000. godine SOA je radila prema svojim ovlastima, a to je zaštita ustavnog poretka, no danas nisam siguran da svoj djelokrug rada ravna prema svojem ustrojstvu koje nalaže da SOA u skladu sa zakonskim odredbama prikuplja podatke sigurnosnog ili obavještajnog značaja korištenjem javnih izvora, komunikacijom i kontaktima s građanima, potraživanjem službenih podataka od državnih i tijela lokalne uprave i samouprave te pravnih osoba, ali i primjenom tajnih mjera i postupaka u što spada primjena mjera tajnog prikupljanja podataka tehničkim sredstvima kao i primjenom mjera prikrivanja i prikupljanje podataka putem tajnih suradnika', podsjeća Cvrtila na SOA-ine ovlasti.

'Ono što je također ključno istaknuti u aferi Lozančić jest to da su isplivala dva problema, a to su je li ozvučenjem predsjednice prilikom nadziranja Mamića ugrožena njezina sigurnost ili njezin ugled. Ako je ugrožen njezin ugled, ne postoji zakonska osnova kojom bi se takvo što sankcioniralo. Trebalo je unaprijed upozoriti predsjednicu da kontaktira s osobom koja je pod nadzorom, a to je i propust onih koji brinu o sigurnosti u samom Uredu predsjednice. Ako je već tužiteljstvo prisluškivala Mamića, SOA-a se nije trebala u to dodatno upetljavati, jer, ponavljam, njezina primarna zadaća nije otkrivanje kriminala i korupcije', zaključuje Cvrtila.