'Ako nešto treba mijenjati, to je politika, a ne zemlja', poručila je predsjednica udruge za zaštitu ljudskih prava, promicanje vladavine prava, zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere, Nada Landeka na tribini 'Napustimo Hrvatsku - da ili ne?'. Istaknula je da su na tribinu pozvani predstavnici Vlade, Ministarstva socijalne politike i mladih i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te kako su svojim nedolaskom pokazali da im nije stalo da mlade zadrže u zemlji.

Roko Šikić, predsjednik udruge Volim Hrvatsku, suorganizator, tribine, istaknuo je kako popularnost grupe 'Mladi, napustimo Hrvatsku' nije priča o društvenoj mreži, već o konstanta politike nesposobnosti. 'Ta je grupa kritika sustavu koji nije omogućio mladim ljudima egzistenciju i koji gura mlade da napuste Hrvatsku', rekao je Šikić.

Istaknuo je kako se u kampanji za ulazak Hrvatske u Europsku uniju stalno govorilo o velikoj šansi koja se nudi mladima izvan Hrvatske, o zapošljavanju u zemljama Europske unije. 'To je sustavno ponašanje vlasti u posljednjih desetak godina, ponašaju se kao ekipa koja radi na istom projektu', tvrdi.

Prof. dr. Tomislav Sunić, slobodni novinar, publicist, pisac, koji je kao prevoditelj radio u veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru, koji je Hrvatsku napustio sa 17 godina te je u SAD-u dobio i politički azil, rekao je kako se ne čudi popularnosti navedene grupe na društvenoj mreži s obzirom da je medijski prostor u Hrvatskoj preplavljen vijestima o korupciji. 'Korumpiran je gotovo svaki segment društva tako da ja razumijem motive tih mladih ljudi. Ovdje morate imati pet žnora za neku poziciju. Prisiljeni ste srozati svoj karakter ako nešto želite postići', rekao je Sunjić.

Mladima preporuča da odu van na dvije-tri godine, kako bi izgradili svoj karakter, no ističe negativne aspekte preseljenja u inozemstvo, o čemu, kaže, malo tko govori. 'U službenim medijima rijetko ćete čuti o negativnim stranama, o tome da je vani zasićenje menadžerskih ili pak liječničkih pozicija, da je kriza kako kod nas tako i u svijetu, da su kulturalne razlike velike ali i etnička slika zapadnih zemalja', rekao je. Tako je spomenuo pojedine getoizirane kvartove u Los Angelesu, u kojem je živio, ili pak u njemačkom Koelnu, gdje bijelac teško može bez problema živjeti.

Poručio je mladima koji razmišljaju o odlasku da ne gledaju samo BDP zemlje, već i kvalitetu života, da se ne bi dogodilo da rade deset sati, a do posla putuju sat i pol u jednom smjeru, bez obzira na to što bi zarađivali više nego u Hrvatskoj.
Vlatko Kalapoš, diplomirani pravnik, ali i psihoterapeut, ovlašteni voditelj radionica kreativnog menadžmenta za Republiku Hrvatsku, Sloveniju i BiH i vodeći stručnjak za osobni razvoj u Hrvatskoj, posvjedočio je kako je on prije više od 20 godina imao priliku otići u SAD. 'Dobio sam zelenu kartu, no nisam želio otići. Želio sam ostati i srušiti sustav koji mi je prepreka', rekao je.

Kaže kako su najveći problem ljudi koji od svog ega i taštine ne vide dalje od svoga nosa. 'Postoje tri kruga razvoja, u malom krugu je 'malo ja', u srednjem je 'veliko ja', a u velikom je 'veliko mi'. 90 posto ljudi u našoj politici u prvom krugu, to je malo ja, samo sam ja bitan i ništa drugo', pojašnjava Kalapoš. Na drugom kraju su pak na primjer, skandinavske zemlje gdje je javno dobro itekako bitno, gdje se državni službenici i birokrati na usluzi građanima, a ne obrnuto.

'Mi smo kao društvo u Freudovom, materijalnom sustavu gdje drugi nije važan, a ne u Jungovom prema kojem, kada loše radiš, loše ti se vraća', kaže ovaj psihoterapeut i izražava nadu da će se sustav uskoro promijeniti nabolje te da ćemo prestati trčati za novcem, već ćemo tragati za ljudskim vrijednostima.