Zagrebački gradski proračun u prvoj polovici 2011. podbacio je u punjenju za 288 milijuna kuna, a unatoč objašnjenju iz gradske uprave da su razlog tome negativni gospodarski trendovi, većina zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini to je pripisala lošem upravljanju i krivoj raspodjeli gradskog novca. No unatoč prigovorima, polugodišnji izvještaj prihvaćen je većinom glasova
'Problemi svih problema su u prihodima, a posebno zabrinjava pad poreznih prihoda na što Grad ne može utjecati. Realni pad BDP-a, pad industrijske proizvodnje porast nezaposlenosti sve to utječe na proračun', kazao je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić i dodao da jedino što oni mogu poduzeti jest to da gradski rashodi ne budu veći od prihoda pa u gradskoj upravi razmišljaju 'o mjerama obustave nekih izvršenja proračuna'.
Proračun je, podsjetimo, planiran na godišnjoj razini od 6,85 milijardi kuna, a u prvih šest mjeseci ostvaren u iznosu od 3,035 milijardi što je šest posto od planirane svote.
Igor Rađenović (SDP) je ustvrdio da su se 'brojni projekti radili stihijski i bez plana, pa je tako, gradonačelnik bio i šef gradilišta, nadzornik i PR. Ceste su nekvalitetne, završavaju tko zna gdje, a sve to plaćamo skuplje nego što bi trebalo biti'.
Dragan Kovačević (HNS) je upozorio da je su još prije samo dvije godine planirani gradski prihodi bili osam milijardi kuna da bi sada oni iznosili oko 6,8 milijardi što je pad prihoda, ali i svih gospodarskih aktivnosti od 22 posto.
'Iz toga se vidi i stanje u našoj cjelokupnoj ekonomiji. Hrvatska je izgubila gotovo 20 posto postojeće ekonomske supstance i svi se trebamo nad time zabrinuti', mišljenja je Kovačević.
Stanko Gačić (HDZ) posebno je zasmetalo to što je od planiranih 19 milijuna kuna namijenjenih za opskrbu pitkom vodom u prvoj polovici godine ostvareno svega četiri milijuna, a od 20 milijuna za odvodnju tek jedan milijun.
Velimir Srića (HSLS) smatra da se sve manje investira što Grad dovodi u sve veće probleme. 'Tonemo kao brod, ali s dostojanstvom, jer barem brojke nisu u disbalansu kao što je to bio slučaj ranijih godina', istaknuo je Srića i dodao kako su svi odgovorni za ovakvo stanje te da zbog toga treba što prije treba ponovno izmiješati karte i ići na referendum za smjenom gradonačelnika, prijevremenim izborima kako bi Grad mogao normalnije funkcionirati, jer su i Gradska uprava i Holding brodovi koji zajedno tonu i treba ih zaustaviti.
Unatoč lošem stanju u gradskoj kasi, gradonačelnik Milan Bandić, kako doznajemo, ne razmišlja o rebalansu proračuna. Razloge za izbjegavanje rebalansa prvenstveno treba tražiti u sukobu sa Skupštinom oko cijene i modela naplate vrtića. Naime, kada bi se dizale ruke za i protiv rebalansa, Bandić bi morao pristati na amandmane Skupštine ili povući prijedlog rebalansa što bi dovelo do krize u Gradu, a to u izborno praskozorje nikome ne odgovara osim HDZ-u.
Pročelnik Kojić je zaključio kako međusobna prepucavanja trebaju prestati jer su monetarna i gospodarska situacija teže nego kad je bio rat.
