NA MILOST I NEMILOST PRIRODI

Za borbu protiv katastrofa novca nema

07.06.2010 u 12:20

Bionic
Reading

Iako nas europski stručnjaci hvale kako među zemljama jugoistočne Europe imamo najbolji sustav za smanjivanje rizika od prirodnih katastrofa, stvarno stanje u Hrvatskoj daleko je od idiličnog. Državni hidrometeorološki zavod radi u neadekvatnoj i opasnoj zgradi, dok Seizmološki zavod jedva djelatnicima isplaćuje plaće

Pod okriljem UN-a u ponedjeljak je predstavljen Nacrt nacionalnog izvješća u sklopu Programa za smanjenje rizika od katastrofa u jugoistočnoj Europi. Istaknuto je da Hrvatskoj u najvećoj mjeri prijete poplave te šumski požari, zatim potresi i suše. Iako kod nas već pet godina djeluje Državna uprava za zaštitu i spašavanje, istaknuto je da se prevencija od rizika od prirodnih katastrofa mora podignuti na najvišu razinu u državi. Program mora prihvatiti Vlada.

Na skupu je istaknuta nužnost regionalne suradnje između država, no prošlotjedni slučaj poplave kod Belog Manastira pokazao je da to u praksi ne funkcionira. Naime, Mađarska je bez upozorenja pustila velike količine vode u svoje kanale, što je dovelo do izlijevanja rječice Karašice.

Nema se love

No, iako je učinkovitija obrana od prirodnih katastrofa nužna, za to sada nema sredstava. U detaljno izrađenom nacrtu za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa stoji da 'dobivanje dodatnih financijskih sredstava iz EU-a nije izgledno' te da je zajam Svjetske banke u iznosu od 48 milijuna dolara za provedbu Projekta smanjenja rizika i prilagodbe rizicima od katastrofa privremeno zamrznut zbog globalne ekonomske krize.

Pitanje je odakle Vladi, koja drastičnim rezovima mirovina i plaća krpa posrnuli proračun, novac za zaštitu od prirodnih katastrofa, ako ga nema ni Svjetska banka.


Ivan Čačić
Hrvatska traži meteorologe

Iako je u Državnom hidrometeorološkom zavodu zaposleno čak 420 osoba, što je velik broj u usporedbi s europskim zemljama, zaključak je da DHMZ-u nedostaje akademskog osoblja. Naime, više od polovice zaposlenih su tehničari. Zavod nema dovoljno akademski obrazovanih stručnjaka za izradu prognoza, a nedostaju im i informatički stručnjaci za rad na sofisticiranim računalnim sustavima.

No nije to jedini problem - DHMZ djeluje u nekoliko stotina godina staroj palači na zagrebačkom Gornjem gradu. 'Zgrada je neadekvatna i, rekao bih, opasna. Pored svog znanja mi ne možemo voziti auto u većim brzinama jer će se raspast', pojasnio je Ivan Čačić, ravnatelj DHMZ-a. Naime, električna infrastruktura na sadašnjoj lokaciji ne dopušta veliku potrošnju struje koja je potrebna za korištenje 'superračunala'.

Vlado Kuk: Ovo je farsa

Voditelj Hrvatske seizmološke službe Vlado Kuk ogorčen je situacijom u kojoj se nalaze. 'Ako država želi imati seizmološku službu, mora se odlučiti. Došli smo da toga da je pitanje biti ili ne biti, ako se nastavi ovako, morat ćemo zaključati dućan. To je farsa', rekao je Kuk za tportal. Kaže da nemaju ni osnove za rad nakon što su im za ovu godinu proračunska sredstva srezana za više od dva puta.

Tvrdi da se u Hrvatskoj umanjuje opasnost od potresa, iako je gotovo cijelo područje seizmički vrlo aktivno. 'U Hrvatskoj platformi za katastrofe nemate nijednog seizmologa. Potres je jedina katastrofa koja u kratkom vremenu može odnijeti puno žrtava i napraviti najveću materijalnu štetu', zaključuje Kuk.