Sad ga vidiš, sad ga ne vidiš, otprilike je tako nekako ove godine izgledala situacija s povjerenikom koji se prvo pojavio u prijedlogu Zakona o pravu na pristup informacijama, da bi potom na putu do Banskih dvora bio misteriozno izgubljen.

U međuvremenu nije pronađen, ali je u zakon ubačena Agencija za zaštitu osobnih podatakakao tijelo koje će odlučivati o prigovorima na rad tijela koja daju informacije. Prema toj odredbi nevladine udruge i stručnjaci gaje mnoge skepse, što su i izrazili danas, na Međunarodni dan prava na pristup informacijama.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA KAO LOŠE RJEŠENJE

Čemu nezadovoljstvo i sumnje, najbolje je objasnio Robert Podolnjak s katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, istaknuvši već na samom početku da je 'Vladino odustajanje od uvođenja instituta povjerenika za pravo na pristup informacijama razočaranje za sve. Agencija za zaštitu osobnih podataka loše je rješenje kojim problem neće biti riješen jer kako će agencija koja ovisi o Vladi narediti toj Vladi davanje informacija koje ta Vlada ne želi dati?

Da njemački model za kojim se povodi Ministarstvo uprave nije dobro rješenje koje je i u Njemačkoj pokazalo mnoge manjkavosti, upozorila je Marina Lasić iz TIH-a, upozorivši i da 'sama Agencija za zaštitu osobnih podataka ne odgovara pravovremeno i u potpunosti na sve upite'.

'Samo nezavisno tijelo kakvo je povjerenik za pravo na pristup informacijama može jamčiti kvalitetnu provedbu zakona. Takvog povjerenika ima Slovenija, kao članica EU-a, ali i Srbija koju se uvijek stavlja daleko iza Hrvatske na putu u EU', upozorio je Podolnjak.

Smatra da bi u izmijenjenom zakonu 'trebalo također postrožiti kazne za nepridržavanje rokova u kojima tijela javne uprave moraju odgovoriti na upite građana jer bi to ubrzalo postupke i spriječilo sadašnja otezanja njihovih čelnika'.

PRAVO GRAĐANA DA ZNA KAO USTAVNO PRAVO

Povjerenik i izmjene ZPPI, kao jednog od rijetkih zakona koji će u Saboru proći redovnu proceduru, dakle, dva čitanja, još više su dobili na važnosti otkako je ove godine pravo građana da zna kao jedno od temeljnih prava ugrađeno i u hrvatski Ustav.

Međutim, predložene izmjene, koje se u Saboru očekuju u listopadu, ne jamče ostvarivanje tog prava, koje je i dosad bilo problematično, jedan je od zaključaka okruglog stola.

'Da se zakon loše provodi, pokazuje izvješće Ministarstva uprave kojemu je od 4000 tijela javne uprave izvješće o provođenju zakona dostavilo samo njih 688, što je manje od jedne petine', upozorio je Zorislav Antun Petrović, predsjednik TIH-a. 'Ako se tako odnose prema Vladi kao vrhu izvršne vlasti, onda možemo pretpostaviti kako se odnose prema građanima koji od njih zatraže informacije', zaključio je Petrović.

O sudskoj praksi u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama govorila je sutkinja Upravnog suda Mirjana Juričić, koja je ocijenila zabrinjavajućim što se 'najveći broj predmeta odnosio na ignoriranje čelnika tijela javne uprave da odgovore na zahtjeve ili žalbe građana'. Primjerice, 2004. bilo je 25 predmeta zbog šutnje administracije, najviše ih je bilo 2007, a potom broj ponovno stagnira. Dodala je i da je 'dosad većina tužbi odbačena zbog procesnih nedostataka ili prepreka'.

Sandra Pernar iz GONG-a upozorila je da 'velik broj upita ostaje neodgovoren ili su odgovori formalne prirode, a na dio upita stigne odgovor da se radi o tajnoj informaciji koju nije moguće objaviti'. Smatra da je 'takvo ponašanje moguće upravo zato što ne postoji nezavisno tijelo koje bi prosuđivalo je li informacija tajna ili ne'.

Iz Banskih dvora nestanak povjerenika iz inicijalnog prijedloga Zakona obrazložen je sveopćom štednjom, ali nevladino društvo uporno ponavlja da bi povjerenik bio prava ušteda kad se uzme u obzir koliko se novca gubi zbog korupcije.

NIJE SVE TAKO CRNO

Ipak, društvo za okruglim stolom pozdravilo je to što je u izmjene i dopune Zakona uveden test javnog interesa, kao i proširivanje kruga tijela javne vlasti obuhvaćenih Zakonom na pravne osobe čiji se programi cijelosti ili djelomično financiraju iz državnog ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. Dobra je stvar i uvođenje novčanih sankcija prema osobi u tijelu javne vlasti koja ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona u propisanom roku.

Razloga za zadovoljstvo usprkos zasad 'izgubljenom' povjereniku izazvala je najava Bojane Kovačević iz Ministarstva uprave da bi se 'na popisu tijela javne vlasti trebala naći i trgovačka društva u većinskom vlasništvu države'.

Ipak, nevladine udruge i stručnjaci od povjerenika ne žele odustati, poručili su Vladi, podsjećajući je da bi Hrvatska trebala potpisati i ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima