U sljedeće tri godine u državnom proračunu nema prostora za povećanje plaća za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a isti su izgledi i kad je u pitanju povećanje, odnosno usklađivanje mirovina za više od 1,2 milijuna umirovljenika. Ako država ne želi drastično povećavati, umjesto planiranog smanjenja, proračunski minus i zaduženje, primanja oko milijun i pol građana u sljedeće će tri godine ostati na razini iz 2008. godine, odnosno neće se mijenjati ukupno šest godina.

Pokazuju to Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014. godine, koje je proučio Novi list, a prema kojima će proračun u 2012. godini rasti samo za 2,7 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. Kako će samo kamate koje država u sljedećoj godini treba otplatiti biti za dvije milijarde kuna veće nego u ovoj godini, jasno je da će one 'pojesti' razliku i da prostora za povećanje plaća i mirovina nema. Slično je i u godinama koje slijede nakon toga, u 2013. godini proračun će, u odnosu na prethodnu godinu, rasti za tri milijarde kuna, a na povećanje izdataka za kamate potrošit će se više od polovice tog novca.

Na određeni način priznaje to i Vlada u svom dokumentu u kojem navodi da se fiskalni prostor, odnosno dodatni novac koji će donijeti gospodarski rast, mora iskoristiti za zatvaranje fiskalnih neravnoteža, što znači da će se dodatni prihodi koristiti za smanjenje deficita i usporavanje rasta javnog duga.

Manje zakukuljeno od Vladinih smjernica za Novi list progovorio je premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević: 'Nije to u smjernicama otvoreno rečeno, ali potpuno je jasno da su planovi o smanjenju deficita i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u ostvarivi jedino ako se ostali rashodi ne povećavaju. Sav prirast zbog ekonomskog rasta otići će na kamate, a ne treba zanemariti ni povećanje troškova pridruživanja Europskoj uniji, niti rast troškova mirovina zbog sve većeg broja umirovljenika. Tako da nema prostora za rast plaća i mirovina ako se rashodi žele zadržati na planiranim razinama', kaže Lovrinčević.