Uvodno, premijer Andrej Plenković je rekao kako se nada da će Sabor podržati inicijativu da se PDV na svježe meso, voće, povrće, pelene i ostale osnovne potrepštine smanji s 25 na 13 posto.

'Procijenili smo da će potrošačka košarica biti jeftinija za najveći dio ljudi, ako se od 1. siječnja smanji PDV na svježe meso, ribu, svježe voće i povrće, dječje pelene i namirnice koje su praktički nezaobilazne za najveći broj hrvatskih obitelji. Mislim da će ti efekti biti izrazito dobri i pozitivni", rekao je Plenković.

Marić je rekao kako je njegova reforma treći krug porezne refome koja traje već tri godine. 'Sve je to na tragu onoga što stalno proklamirano - da porezni sustav učinimo jednostavnijim i konkuretnijim, 'rekao je.

Kazao je kako je proračun opće države u suficitu i kako je proračun već tri godine u silaznoj putanji duga, zbog čega se može krenuti u rezanje poreza.

Ključno je pitanje hoće li spomenuti proizvodi pojeftiniti nakon smanjenja PDV-a? Marić kaže kako instrumenata koji bi to garantirali nema jer smo tržišno gospodarstvo, ali vjeruje da će do pojeftinjenja doći jer je riječ o velikom poreznom rezu.

Marić kaže da je na prijedlog porezne reforme putem e-savjetovanja zaprimljeno 605 komentara, a uz to je stiglo još nekoliko, između ostalog i materijal HUP-a.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Uz e-savjetovanje održano je nekoliko krugova razgovora sa zainteresiranim stranama, među njima sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), a ministar financija je zadovoljan jer se o porezima u najvećoj mjeri raspravljalo argumentima, bez previše izleta u političko prepucavanje i populizam.

Što se tiče famoznog dijela o direktorskim plaćama, Marić je odvratio kako nigdje nije bilo govora o propisivanju plaća već osnovica za obračun. 'Najveći dio komentara je prihvaćen, jedina korekcija po osnovi doprinosa za plaće odnosi se na one koji su prijavljeni na pola radnog vremena, njihov koeficijent se diže na koeficijent onih zaposlenih na puno radno vrijeme', komentirao je Marić

'Najveća mjera je smanjenje doprinosa na plaće, bruto 2 iznosa. Ukupni iznos tih doprinosa na plaće od 17,2 posto smanjuju se na 16,5 posto, čime poslodavcima radimo uštede od 900 milijuna kuna', istaknuo je. Sveukupni efekti porezne reforme su uštede od 6,3 milijarde kuna.

Marić je uoči sjednice Vlade komentirao je neke aspekte porezne reforme. 'Ostajem pri onome što sam rekao, a to je i naputak carinskim službenicima, da za bagatelne prekršaje nećemo pečatiti lokale, ali ovdje se ne radi o jednom slučaju, nego su mjere nadzora pokazale da je kroz dugi niz vremena počinjeno više prekršaja', rekao je Marić na pitanje hoće li biti još i više zatvaranja lokala zbog duga od 10 ili 15 kuna.

Što se tiče direktorskih plaća, odnosno napisa da bi one mogle biti određene na najmanje 10.000 kuna, ministar je rekao da to nikad nije bila tema. 'Tako je bilo interpretirano od strane pojedinih interesnih skupina, jer nikad ni u originalnom draftu zakona nismo propisivali kolika će plaća biti. Jedino što se mijenja za one koji rade na pola radnog vremena diže se osnovica za 0,65 posto, dakle kao da rade puno radno vrijeme', rekao je Marić.

Na poreznu reformu osvrnuo se i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je rekao da je izrazito zadovoljan prijedlozima jer će omogućiti poljoprivrednicima bolje i efikasnije poslovanje. Svih devet Marićevih prijedloga je jednoglasno usvojeno i poslano na usvajanje u Sabor.

Ministar zdravlja Milan Kujundžić predstavio je Nacionalni plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Hrvatskoj 2018.-2020, a tim planom se predviđa i izgradnja Sveučilišne dječje bolnice. Plan je također usvojen.