Predstavljajući konačan prijedlog Zakona o osobnom imenu, ministar uprave Arsen Bauk podsjetio je da je po postojećem zakonu iz 1992. ime i prezime moglo sadržati svako za sebe najviše dvije riječi. 'Ovakvo zakonsko ograničenje velikom je broju hrvatskih državljana koji su rođeni u inozemstvu ili su sklapanjem braka stekli prezime koje se sastoji od više riječi onemogućavalo korištenje cjelovitog osobnog imena u pravnom prometu. Ograničenje je dovodilo do situacija da su hrvatski državljani koji su sklapanjem braka stekli prezime koje se sastoji od više riječi, da bi se mogli koristiti svim riječima u prezimenu, mijenjali u upravnom postupku prezime na način da su dvije riječi spajali u jednu, a sve da bi se zadovoljilo zakonsko ograničenje i uskladilo prezime s odredbama zakona', kazao je Bauk

Izmjenama zakona, pojasnio je Bauk, ukida se i obveza da nadležno tijelo o promjeni imena izvjesi obavijest na oglasnoj ploči, pri čemu se građanima davao rok od 30 dana da iskažu svoje protivljenje promjeni imena. U slučaju rastave braka, bračni partner koji je sklapanjem braka mijenjao prezime moći će u roku od godine dana od prestanka braka vratiti prezime koje je imao prije sklapanja braka, a osobno ime moći će promijeniti svaka osoba, osim onih protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti. Na intervenciju saborskog Odbora za pravosuđe u zakon je uveden i kontrolni mehanizam prema kojem se promjena osobnog imena neće odobriti i ako se novim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral.

Konačan prijedlog zakona u ime SDP-a podržao je i Peđa Grbin. 'Smatramo da je odredba koja je postojala u zakonu i ograničavala imena i prezimena na dvije riječi u imenu i dvije riječi u prezimenu bila zastarjela, suviše birokratizirana, pa čak i relikt nekih prošlih vremena', kazao je Grbin.

Na takav stav reagirao je HDSSB-ovac Dražen Đurović. 'Jesmo li svi mi relikt zato što imamo jedno ime i jedno, eventualno dva prezimena? U redu je da se broj riječi u prezimenu poveća na tri, ali sve dalje predstavlja nešto što je nepotrebno i ni na koji način ne slijedi povijest, ni tradiciju, ni kulturu, ni vrijednost hrvatskog naroda', rekao je Đurović.

Međutim odgovor je imao i Grbin kazavši da nije relikt imati jednu riječ u prezimenu. 'Relikt prošlih vremena je da drugima ograničavamo pravo da se zovu kako žele zato što se mi ne zovemo na taj način', rekao je Grbin.

Svoje znanje o hrvatskim prezimenima pokazao je i laburist Branko Vukšić 10 minuta nabrajajući raznorazna hrvatska prezimena. Pritom je imao i prijedlog nekih novih. 'Sada kada dopuštamo lakšu promjenu prezimena, shodno vremenu građani bi se mogli prekrstiti u Burzar od čekanja na burzi, Kontejničar od kopanja po kontejnerima ili Gladnuš po kruljenju u želucu', rekao je Vukšić.

Zoran Vinković je u ime HDSSB-a, koji će biti suzdržan kod glasovanja, predložio i da Ministarstvo izda registar imena i prezimena u kojem bi građani mogli odabrati ime i prezime za svoje dijete.

'Tako da se ne dogodi da se netko nazove James Bond, 50 godina Bauk ili 50 godina Vinković. Istovremeno apeliram prije svega na roditelje da shvate da dijete nije kućni ljubimac i da ne prave sprdnju s imenom vlastitog djeteta', poručio je Vinković.

Repliku mu je uputila SDP-ovka Mirela Holy. 'Pravo na vlastito ime je osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca i ne vidim u čemu je problem ako netko želi imati 10 imena u svom imenu. On ili ona će imati problema s tim u svakodnevnom životu, ali to je njegov ili njen odabir. Ako ta osoba to ne smatra problemom, onda ne biste ni vi to trebali smatrati problemom', kazala je Holy

Ideju o registru odbacio je i ministar Bauk, koji je HDSSB-ovcima, među ostalim, poručio da većina građana ima jednu riječ u imenu i jednu riječ u prezimenu i da ukidanje ograničenja neće ugroziti hrvatsku tradiciju. 'Mislim da nije bitno koliko tko ima riječi u imenu i prezimenu, nego kakav je čovjek', zaključio je Bauk