Potrebna je temeljita reforma skrbništva nad osobama sa psihičkom bolesti, a zbog nedostatka programa liječenja u zajednici te osobe se uglavnom liječe bolnički, iako bi se mogle liječiti izvan bolnica, upozoreno je na današnjem stručnom skupu 'Kako zaštititi ljudska prava osoba s psihičkom bolesti' u zagrebačkoj Kući ljudskih prava
Aleksandra Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta je rekla da se u Hrvatskoj pod skrbništvom nalazi 17.810 odraslih osoba, a njih 16.006 je potpuno lišeno poslovne sposobnosti, a hrvatsko zakonodavstvo, kad se govori o skrbništvu, nije usklađeno s zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Smatra da je skrbništvo, kao pravni institut u Obiteljskom zakonu, zastarjelo te da treba temeljitu reformu kako bi se uskladilo s novim pristupima zaštite prava osoba s duševnim smetnjama.
Uz zamjenu samog instituta skrbništva institutom osobnog pomoćnika, Korać Graovac ocijenila je da bi skrbništvo trebalo prenijeti s centara za socijalnu skrb na sudove, kako bi se osigurala bolja zaštita osobama s duševnim smetnjama.
Govoreći o pravu na rehabilitaciju i izvanbolničko liječenje osoba sa psihičkom bolesti predsjednica udruge "Svitanje" Slađana Štrkalj Ivezić rekla je da je službe za rehabilitaciju takvih osoba potrebno uspostaviti i izvan bolnica te omogućiti adekvatnu edukaciju osoblja.
Istaknula je da se bez adekvatne rehabilitacije može očekivati pogoršanje mentalnog zdravlja oboljelih, a lišavanje poslovne sposobnosti može pogubno djelovati na oporavak od bolesti.
Kristijan Grđan iz udruge "Sjaj" upozorio je na kršenja imovinskih prava osoba s psihičkom bolesti te smatra da bi se osobama lišenim poslovne sposobnosti trebalo dati pravo glasa na izborima, koje sada nemaju.
