Europski parlament je u srijedu izglasovao dvije direktive kojima se Europskoj komisiji jačaju ovlasti u nadzoru proračuna zemalja članica eurozone te zatražio uspostavu europskog fonda za otkup dugova zemalja eurozone koji prelazi 60 posto BDP-a, koji bi omogućio produljenje otplate duga i niže kamatne stope.
Ta dvije direktive spadaju među najdalekosežnije prijedloge, a šef socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda rekao je da to predstavlja 'srž fiskalne unije'. Međutim, da bi te direktive stupile na snagu trebaju ih potvrditi zemlje članice, a ministri financija bi o tome započeti raspravu u slijedećih mjesec dana. Pregovori između zemalja članica i parlamenta mogli bi potrajati mjesecima.
Prva direktiva daje nadležnost Europskoj komisiji da u slučaju da nacionalni proračun ne poštuje ograničenja javnog duga zatraži od države članice da izradi novi prijedlog proračuna. Prijedloge proračuna zemlje članice eurozone morat će se slati u Bruxelles prije izglasavanja u nacionalnim parlamentima.
Druga direktiva predviđa još stroži proračunski nadzor za zemlje koje su u financijskim poteškoćama ili koje primaju financijsku pomoć EU-a, poput Grčke ili Portugala.
Ta dva prijedloga predstavljaju najvažniji dio pokušaja eurozone da spriječi ponavljanje dužničkih kriza. Komisija ih je predložila u studenome prošle godine, a zastupnici su iskoristili činjenicu da ih je potrebno što prije prihvatiti i dodali tim prijedlozima svoje zahtjeve koji će sigurno naići na otpor među zemljama članicama.
Riječ je o prijedlogu da se osnuje europski fond za otkup dugova, kojim bi dugovi zemalja eurozone iznad 60 posto BDP-a postao zajednički dug eurozone. Taj bi fond onda omogućio produljenje otplate tih dugova i povoljnije kamate. Parlament također predlaže da se jedan posto BDP-a eurozone godišnje izdvaja za infrastrukturne projekte. S tim prijedlozima moraju se složiti zemlje članice, a dio njih će sigurno pružiti veliki otpor.
