Ustavni bi sud do srpnja trebao donijeti odluku je li protuustavan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji srpskoj manjini daje povlašteni status i SDSS-u osigurava tri zastupnika. Za struku su stvari jasne, dio zakona je protuustavan, ali ustavnim sucima treba još vremena za odluku
Kako je nakon današnje savjetodavne stručne rasprave u ovom predmetu najavila predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec: 'Suci će pomno razmotriti izložena stajališta na raspravi, ali za odluku će im biti potrebne i daljnje konzultacije te nova mišljenja nezavisnih pravnih stručnjaka, a ako ustreba, obratit će se i Venecijanskoj komisiji. Kad se steknu uvjeti za donošenje odluke, ona će biti donesena, a prema gruboj procjeni bit će to do početka ljetne stanke u radu Ustavnog suda, dakle, srpnja.'
Što se tiče struke, ili barem onih znanstvenih savjetnika koje je o ovome pitao Ustavni sud: profesore ustavne stručnjake Arsena Bačića iz Splita, Zvonimira Lauca iz Osijeka, Branka Smerdela iz Zagreba te Sanju Barić iz Rijeke, premda se u nekim stvarima ne slažu, 'svi četvero izrijekom smatraju da je dio Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama nesuglasan s Ustavom'.
Ukratko rečeno, prema zakonu čija se ustavnost ocjenjuje, Srbima je ukinuto dvostruko pravo glasa, ali su HDZ-ovom koalicijskom partneru najvećoj srpskoj stranci SDSS-u osigurana tri zastupnička mandata. Na snazi je, naime, propis po kojemu manjine zastupljene s više od 1,5 posto u ukupnom broju stanovništva imaju samo opće pravo glasa, no jamče im se tri zastupnika s liste njihove manjine, a oni s manjim postotkom imaju i opće i posebno pravo glasa.
Četvero stručnjaka, međutim, tvrdi da su Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama Srbi stavljeni u neravnopravan položaj s ostalim manjinama na koje se i dalje primjenjuje pozitivna diskriminacija. Doduše, svoja su mišljenja dostavili samo pismeno, a na raspravi ih nije bilo što je, kako je kazao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, 'okrnjilo sjednicu' jer su ostala neodgovorena mnoga potpitanja oko zakona za čijom je provjerom ustavnosti Ustavni sud zaprimio niz zahtjeva.
Profesori Smerdel i Lauc smatraju da se 'samim člankom 15. stavkom 3. Ustava, koji govori o tome da se zakonom može, pored općega biračkoga prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju zastupnike u Sabor, narušava načelo općeg i jednakog biračkog prava te da se narušava koncept Republike Hrvatske kao građanske države'.
Dok Lauc smatra da je riječ o 'rezultatu određene trgovine između dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj', profesorica Bačić smatra da je riječ o 'korespondenciji sa suvremenom teorijom i praksom ustavne demokratske države, otvarajući pitanje je li manjinsko (etničko) glasovanje dobro za demokratsko društvo, pri čemu ona smatra da ono kao primjer strategije glasovanja može biti iskaz određene ravnoteže'.
Međutim, premda profesor Smerdel smatra da su stavci 2. i 3. članka 1. Ustavnog zakona neustavni i ocjenjuje da bi odluka o njihovom ukidanju značila najveći politički iskorak u povijesti Ustavnog suda, taj mu korak ipak ne preporučuje zbog pravnih, političkih i povijesnih razloga, jer je neustavnost posljedica dogovora vladajućih i oporbe te je može ispraviti samo Sabor.
'MANJINCI VRŠE PRITISAK I NA SAM USTAVNI SUD'
Što se tiče ocjene legitimiteta ciljeva koje se želi postići osporenim zakonskim rješenjima, Smerdel smatra da 'ona ne doprinose zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, nego samo jačaju položaj njihovih profesionalnih parlamentarnih zastupnika, koji stvaraju zajednički parlamentarni klub i ne oklijevaju vršiti pritisak ni na sam Ustavni sud'.
Barić pak drži da 'rješenje predstavljenosti srpske nacionalne manjine u okviru općeg biračkog prava i uz primjenu istih kandidata na kandidacijskim listama u svim izbornim jedinicama samo po sebi primarno doprinosi ostvarenju određenog izbornog rezultata – političkom cilju, a ne cilju ostvarenja nacionalne ravnopravnosti – ustavnopravno dopušteni cilj'.
Nadalje, većina autora smatra da se u ovom slučaju ne smije praviti razlika između nacionalnih manjina, odnosno, da svi moraju ili imati ili nemati posebno biračko pravo, a profesor Smerdel ističe da su 'Srbi diskriminirani u odnosu na pripadnike svih drugih nacionalnih manjina kojima se priznaje dodatni glas'.
No s obzirom na to da 'njihova mišljenja dolaze iz različitih razloga i nisu ujednačena i jedinstvena', Omejec je najavila da će biti 'razmotrena, kao uostalom i sva ostala stajališta iznesena u raspravi, ali da će za odluku biti potrebne i daljnje konzultacije te mišljenja nezavisnih pravnih stručnjaka, a ako ustreba, obratit će se i Venecijanskoj komisiji'.
Upravo zbog spomenutih spornih odredbi Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, koje su uočili, a između ostalog, da Srbi na izborima mogu glasovati samo za stranke, a ostale nacionalne manjine pozitivno su diskriminirane te da je za manjine relevantan popis stanovništva, a za ostale prebivalište, zahtjev za ocjenom njegove ustavnosti podnijeli su Srpski demokratski forum i Socijalistička partija Hrvatske te Aleksandar Hatzivelkos, Hrvatski helsinški odbor i GONG
Predsjednik Upravnog odbora SDF-a Veljko Đakula smatra da je zakon 'onemogućio pluralnost unutar srpske nacionalne manjine i doveo do semikompetitivnosti', a i Hatzivelkos također smatra da se njime 'narušava načelo političkog pluralizma jer su srpske stranačke liste u bitno povoljnijem položaju od srpskih nestranačkih lista'.
Čičak je, kao i u izjavi odaslanoj medijima, upozorio na 'mogućnost pogubnih posljedica ovakvog izbornog zakona kojim Srbi, u konstitutivnom smislu, postaju polunarod, što je samo početak pokušaja vraćanja ustavnog položaja Srba kakav su imali u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske, u vrijeme komunističke Jugoslavije'. HHO smatra da je 'ovaj Zakon rezultat ucjenjivačke politike Pupovčevog SDSS-a na HDZ-ovu većinu te da se njime sprečavaju demokratski procesi unutar srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj s tendencijom njezine getoizacije, a sve u korist jedne već povlaštene srpske grupacije, a to je SDSS, čije je stavove u odnosu prema Domovinskom ratu tako zorno izrazio predsjednik te stranke Vojislav Stanimirović. Doneseni izborni zakon nastao je po uzoru i po političkom modelu Mussolinijeva fašističkog izbornog zakona'.
Na novinarski upit kako ocjenjuje današnju raspravu te stav struke da je zakon protuustavan, Pupovac je novinarima kazao da je 'zadovoljan raspravom i otvorenim dijalogom te da su oni često nose s većinskim mišljenjem koje nije naklonjeno manjinskom'. Na primjedbu da daje primat politici nad strukom, kazao je da se neće upuštati u političke govore kao što bi mogao kad netko parlamentarne zastupnike nazove profesionalnim zastupnicima'.
Upitan za navodno stopiranje Zakona o izbornim jedinicama od manjinaca, Pupovac je kazao da 'njih zanima rasprava o tome, ali da je važno pridržavamo li se zakonodavne prakse', te istaknuo kako 'treba pustiti spekulacije, razgovori su započeti i unutar kluba manjina i unutar vladajuće koalicije, ali nisu dovršeni, a potrebna je suglasnost i kad je dobijemo, bit ćemo pametniji'.
Dragan Zelić iz GONG-a upozorio je na to da se i 'ovaj zakon donosio iz zatvorenih vrata te da se nije poštivao kodeks javnosti, nego je sve rađeno bez konzultacija sa strukom i bez javne rasprave'. Podsjetio je i na 'mišljenje profesorice Mirjane Kasapović s Fakulteta političkih znanosti koja smatra da je ovaj zakon zoran primjer političke korupcije', a upozorio je i da se 'opet stvara nova neizvjesnost u izbornoj godini'; naime, ako zakon bude ukinut, a Srbima vraćena pozitivna diskriminacija, to znači da će oni konzumirati opće pravo glasa, a manjinske zastupnike birati s posebne liste.
'Zakonodavac je donošenjem zakona o pravima nacionalnih manjina sve rekao u ustavnim okvirima RH', kratko je kazao potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks, nabrojavši brojke kojima je zakon prihvaćen na Odboru i u Saboru. Furio Radin, potpredsjednika Kluba nacionalnih manjina, odbacio je kao 'neistinite izjave u kojima se tvrdi da je zakon donošen iza zatvorenih vrata i prekasno jer su donesene u lipnju 2010. godine te je kazao da izmjene nisu donesene partizanski, nego konsenzusom'.
'Dosadašnji efekti bili su negativna diskriminacija i segregacija, a tijekom izbora narušavana je privatnost što je ovim zakonom otklonjeno te je ostvareno funkcionalno i participativno rješenje bez podjela u društvo koje sigurno nisu ideal za manjine', kazao je Milorad Pupovac iz SDSS-a. Istaknuo je da 'ovo možda nije najbolje rješenje te da bi volio da se nađe bolje rješenja od ovoga, ali da su ovo pretpostavke za neko buduće bolje rješenje, premda nikada nije postojalo jedno za sve nacionalne manjine, a on ne bi volio da ispadne kako je problem Srba poseban problem'.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je kako je kazao, ostao 'gotovo zadivljen nepotrebnim dušobrižničkim nastojanjima', ustvrdio je da su 'biračka prava nacionalnih manjina u proteklih 20 godina prošle razne mijene, a da su ove posljednje najusklađenije s Ustavom, a slično su zborili i ministri uprave i pravosuđa Davorin Mlakar i Dražen Bošnjaković rekavši da je 'zakonodavac omogućio otklanjanje slabosti sustava'.
'Čini mi se da dobroga rješenja nema', kazao je profesor Žarko Puhovski s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra da se 'sada bavimo jučerašnjim problemima', a pita se i po čemu su nacionalne manjine, osim Roma, ugroženije od, primjerice, nezaposlenih te jesu li Srbi manjina ili izborna jedinica?' Puhovski, a slično se dade naslutiti i iz mišljenja pravnih stručnjaka, smatra da bi iz ovog sukoba materijalnog i procesnog prava trebalo izaći privremenim povratkom na staro uz uputu za potrebom novog zakonodavstva'.
