BEZ OBVEZUJUĆEG MANDATA

Unatoč volji građana, Sabor može odbiti promjene Ustava?

27.05.2013 u 17:22

Bionic
Reading

Nakon što je inicijativa U ime obitelji ustvrdila da je prikupila pola milijuna potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustavu brak definirao kao zajednica muškarca i žene, Ministarstvo uprave će najvjerojatnije, na zahtjev Sabora, morati prekontrolirati sve potpise. No iako u inicijativi samu činjenicu da su prikupili potpise smatraju uspjehom, čini se da ako referendum i bude uspješan, sve na kraju može stopirati Sabor

Organizacijski odbor za referendum sada mora prebrojati i provjeriti potpise i dostaviti ih Saboru, ističe predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin. Sukladno i ranijoj proceduri Sabor, odnosno Odbor za Ustav zatim će od Ministarstva uprave zatražiti provjeru je li prikupljen potreban broj od 10 posto potpisa ukupnog broja birača. Ako Ministarstvo utvrdi da je sakupljen dovoljan broj potpisa, saborski Odbor za Ustav zatražiti će od Ustavnog suda da procijeni ustavnost referendumskog pitanja. Ako pak Ustavni sud procijeni da je sve u redu, raspisuje se referendum, no pitanje je hoće li biti promjena u Ustavu i ako referendum i bude uspješan.

Naime, kako upozorava Grbin, o promjenama Ustava odluku moraju donijeti zastupnici, a oni nemaju obezujući mandat (op. a., glasuju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali).

'Moje je mišljenje da ja kao saborski zastupnik imam obvezu kod svake odluke, kod svakog pitanja, bez obzira što sam nekim aktom obvezan donijeti je, još jednom razmisliti je li takva odluka ispravna. Jer ako ja nemam obvezu razmisliti i ako glasujem kao robot, koja je onda svrha postojanja parlamentarne demokracije', kazao je Grbin.

S njim se slaže i nezavisni zastupnik iz SDP-ove kvote i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Josip Kregar, koji upozorava da odredba Ustava kaže da o promjeni Ustava odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.

'Tu odredbu treba smatrati dijelom cjeline svih onih odredbi koje govore o promjenama Ustava i ključna je u ovom trenutku. Zastupnici, već prema cjelini Ustava, nemaju obvezu i moraju odlučivati prema svojoj volji, uzevši, naravno, u obzir i rezultate referenduma. Meni je jasno da u Ustavu i piše da su rezultati referendum obavezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst. To bi bio paradoks, jer imamo predviđeni način i većinu za promjenu Ustava', kazao je Kregar

Upitan nije li onda referendum, ako ga vladajuća većina ne želi, besmislen, Kregar je kazao: 'Referendum, i do sada se pokazalo, čak i kada nije bio uspješan zbog slabe izlaznosti, uvijek je bio jedan snažan poticaj izvjesnom načinu razmišljanja. Demokracija nije stvar koja se može svesti u formalne okvire na taj način da i ono što kaže manjina ne bude usvojeno, a još manje može se svesti na to da se referendumom mijenja Ustav. Ustav je jedan složeni akt koji počiva na balansu i razmjeru između različitih odredbi različitih vlasti. Izmjene Ustava zahtijevaju raspravu i stručnu pripremu i analizu formulacije. Zbog toga automatizam, o kojem sad čujem, ne odgovara onome što je logika ustavne vlasti u Hrvatskoj.'

S ovakvim tumačenjem složio se i HDSSB-ov Josip Salapić, iako smatra da bi zastupnici trebali poštivati volju građana.

'Saborski zastupnici imaju neobvezujući mandat i predloženi referendum ako uspije, dvotrećinska većina u Saboru je ta koja može promijeniti Ustav. Ne mora, dakle, biti da će on proći u Saboru. Ja vjerujem da će proći ako prođe na referendumu. Ja bih glasao kako je volja na referendumu, ali po sadašnjim propisima i zakonima zastupnici ne moraju glasati onako kako je glasala većina birača na referendumu jer je mandat neobvezujući', kazao je Salapić

No jedan od tvoraca Ustava, HDZ-ov Vladimir Šeks ne slaže se s takvim tumačenjem i smatra da se Ustav mijenja temeljem referendumske odluke.

'Nije srž neobvezujućega mandata u tome da zastupnik mora ili treba ili ne treba na određeni način glasovati u Saboru. U konkretnom slučaju, ako bude prikupljen dovoljan broj potpisa, 10 posto biračkoga tijela, i ako se to verificira, nakon što Odbor za raspisivanje referenduma i prikupljanje potpisa preda te potpise Saboru, on treba u suradnji s Vladom, Ministarstvom uprave, Ministarstvom unutarnjih poslova utvrditi jesu li ti svi potpisi pravovaljani. Ako jesu, onda Sabor može ili odmah raspisati referendum ili zatražiti od Ustavnog suda je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ako Ustavni sud odgovori pozitivno i da Saboru RH obrazloženje da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i Zakonom o referendumu, tada se provodi referendum', objasnio je proceduru Šeks.

Ako se na tome referendumu većina onih koji izađu pozitivno izjasni na pitanje je li brak zajednica muškarca i žene, na temelju te referendumske odluke obavlja se promjena Ustava. Tada je Ustav promijenjen, jer po članku 1 Ustava, građani ostvaruju svoju vlast posredno putem izabranih zastupnika. Jedini oblik neposrednog odlučivanja je referendum. Prema tome, ako referendum da pozitivan odgovor na pitanje da je brak zajednica muškarca i žene, time je odlukom na referendumu izvršena promjena Ustava. I Sabor više nema tu što tražiti', uvjeren je Šeks.

Ovakvo Šeksovo tumačenje prokomentirao je i Grbin. 'Duboko uvažavam gospodina Šeksa, ali stavovi gospodina Šeksa su kroz ove 23 godine evoluirali i znao je u raznim trenucima tvrditi razno-razne stvari. Ustav je ovdje jasan, mandat saborskog zastupnika nije obvezujući', kazao je Grbin.