VESNA TERŠELIČ:

'Umjesto da osudi govor mržnje, Grabar Kitarović pridružila se hajki'

09.01.2015 u 22:06

Bionic
Reading

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednička kandidatkinja HDZ-a, u sinoćnjem sučeljavanju s predsjednikom Ivom Josipovićem usprotivila se objavi mjesečnih primanja branitelja Đure Glogoškog i pritom napala Vesnu Teršelič, voditeljicu Documente. 'Osamdeset posto branitelja ima mirovinu manju od 2400 kuna. I oni ne protestiraju samo zbog sebe, nego da se zaštiti dignitet Domovinskog rata, koji neki žele proglasiti civilnim i građanskim ratom poput Vesne Teršelič i Documente', rekla je Grabar Kitarović

U izjavi za tportal Vesna Teršelič upozorava da to nije točno.

'Uvijek kad govorim o ratu naglašavam da je to bio obrambeni rat, s nekim elementima građanskog rata. Riječ je o kompleksnom karakteru rata, jer je bila riječ i o agresiji JNA i srpskih postrojbi u Vukovaru, ali i ubijanju civila u mjestima gdje su se zatekli. Svim stradalima je važno naglasiti tko je bio napadač. No uz žrtve agresije u Hrvatskoj su stradali i nevini civili na pragovima svojih kuća. Kad pogledate evidenciju DORH-a o ratnim zločinima, razvidno je da su većinu njih počinili pripadnici JNA i srpskih postrojbi, ali i pripadnici hrvatskih postrojbi, poput zločina nad srpskim civilima u Osijeku ili u okolici Gospića, za koje su počinitelji pravomoćno osuđeni.

Prema podacima DORH-a, 393 zločina (80 posto) počinili su pripadnici srpskih formacija – JNA ili formacija tzv. SAO Krajine, 86 (18 posto) pripadnici hrvatskih postrojbi – HV-a ili MUP-a RH, dva (manje od jedan posto) pripadnici tzv. Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i sedam (1,4 posto) pripadnici za sada neidentificiranih postrojbi. Za mene je stvarno važno štititi dostojanstvo svih stradalih bez obzira na njihovu pripadnost, dostojanstvo ljudi, a ne dostojanstvo rata. Po mom je mišljenju svaki rat krvav i nema dostojanstva', navela je Vesna Teršelič.

Posljednjih dana diljem Hrvatske osvanuli su plakati s njezinim likom, uz natpis '100 posto protiv Hrvatske'. Ispod jednog takvog, pričvršćenog na stup u šatoru branitelja na Savskoj cesti, ovjekovječena je i Kolinda Grabar Kitarović. Tiskane su i druge slične potjernice. Na jednoj je Vesna Teršelič u društvu predsjednika Josipovića, uz pozadinsku ilustraciju Documentine kampanje za zaštitu obespravljenih civilnih žrtava rata i natpis 'legalna četnička organizacija koju financiraju hrvatski porezni obveznici'. 

'Umjesto da osudi tu hajku i govor mržnje, predsjednička kandidatkinja Grabar Kitarović ne samo da nije komentirala plakat pod kojim se slikala, nego joj se svojim jučerašnjim komentarom na neki način i pridružila. Mislim da je za predsjedničke kandidate primarno stati u obranu slobode izražavanja te osuditi hajke protiv neistomišljenika', rekla je Vesna Teršelič, smatrajući da napadi na nju za cilj imaju ograničavanje slobode izražavanja.

'U demokratskom društvu važan nam je dijalog i to o svim pitanjima, pa i o karakteru rata. Vrlo je važno u javnosti imati prostor za različite interpretacije svih, pa i osjetljivih pitanja, a on se ovakvim izjavama sužava jer se onda i drugi mogu osjetiti nesigurnima', dodaje Teršelič.

Upozorava da je problem upravo u inzistiranju na tvrdnji da je Domovinski rat bio isključivo obrambeni, jer baš zbog toga civilne žrtve ne mogu ostvarivati svoja prava. 'Civilne žrtve rata ne mogu ostvariti svoja prava jer se inzistira na pojednostavljenoj interpretaciji rata ograničenoj na agresiju. Želi se izbjeći priznavanje prava svih stradalih. Najnegativniju posljedicu takve interpretacije osjećaju baš civilne žrtve', navela je voditeljica Documente.

'Isključiv govor, demoniziranje nekih interpretacija i nekih sudionika javne rasprave onemogućuju dijalog. Da bismo vodili dijalog, treba stvoriti prostor za sve moguće interpretacije. Još se uvijek inzistira samo na obrani i agresiji, a ne želi se govoriti o tome da su građani Republike Hrvatske ratovali jedni protiv drugih i da su pritom stradale civilne žrtve. Da bismo se distancirali od ratnog nasilja i započeli proces iscjeljenja, trebamo razgovor o svim stradanjima, složenom karakteru rata i priznanju patnje svih civilnih žrtava. Treba nam dijalog o ratu, a ne hajke', zaključila je Vesna Teršelič.