Odredbu je u ožujku 2008. donijela zagrebačka Gradska skupština, a ustavni suci su danas zaključili da je suvišna jer je ista kazna već propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

Utvrdili su i da je riječ o 'ustavnopravnoj nedopuštenoj kumulaciji' jer je nepropisno parkiranje na nogostupu istodobno prometni i komunalni prekršaj pa se za istu stvar vozači dvostruko kažnjavaju, što je, po ocjeni sudaca, neprihvatljivo.

U odnosu na moguće pogrješno postupanje komunalnih redara i policije zbog pogrješne primjene propisa ustavni sud je predlagača ocjene ustavnosti komunalne odredbe uputio da pravnu zaštitu zatraži redovitim putem pred nadležnim sudom ili upravnim tijelom nadležnim za poslove komunalnog redarstva.

Ustavni sud ukinuo je i odredbu Zakona o socijalnoj skrbi kojom je pravo na osobnu invalidninu ograničeno životnom dobi korisnika u kojoj je invalidnost nastala. Pravo na invalidninu do sada su imale teže tjelesno ili mentalno oštećene, ili oboljele osobe ako je to oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine i ako invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. Zaključeno je da takva odredba nema objektivna i razumna opravdanja te da je riječ o nejednakosti i diskriminaciji pa je ukinut dio odredbe, tako da sada pravo na invalidninu ne ovisi o tome kad je netko obolio.

Ustavni suci utvrdili su i da odluka Općinskog vijeća Bala, kojom su još 1994. trgovi i ulice preimenovane u talijansko nazivlje, nije neustavna i protivna Zakonu o uporabi jezika i pisama nacionalnih manjina.

S devet glasova za i četiri protiv sud je, naime, odbio prijedlog za ocjenu ustavnosti odluke o preimenovanju trgova i ulica u Balama koji je prije osam godina podnijela Zajednica hrvatskih udruga u Istri, smatrajući da je riječ o kršenju ustavne odredbe koja propisuje da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

No sud je zaključio da je osporena odluka donesena po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi i statutu spomenute općine te da nije protivna navedenoj ustavnoj odredbi i Zakonu o uporabi jezika i pisama nacionalnih manjina. Tim je zakonom, naime, propisano da se u općinama i gradovima, u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, dvojezično ili višejezično ispisuju nazivi ulica i trgova, prometni znakovi, oznake u prometu te nazivi mjesta i geografskih lokaliteta. Istim je zakonom određeno da područja na kojima će se ostvarivati ta prava svojim statutima propisuju općine i gradovi.