RADIJE PRAZNI RESTORANI

Ugostitelji ne mogu smanjiti paprene cijene

Bionic
Reading

Na sjednici Vlade ministar mora, prometa i razvitka Božidar Kalmeta sugerirao je ugostiteljima da u teškoj godini za turizam daju svoj doprinos većoj turističkoj potrošnji u Hrvatskoj. Ugostitelji, međutim, ne misle da imaju imalo prostora za spuštanje cijena, jer ovise o dobavljačima koji ne prežu od stalnog podizanja cijena namirnica

'Jasno je da je u ovom trenutku vrlo teško prognozirati unaprijed kakva će biti sezona, ali ako pretpostavimo da će nas posjetiti isti broj gostiju kao lani, sigurno je da će njihova potrošnja u izvanpansionskom obliku biti smanjena. Radi se, naime, o gostima koji dolaze iz zemalja pogođenih recesijom i njihov budžet za odmor sigurno će biti skromniji. No, ne mislim da zbog toga Hrvatska treba snižavati cijene smještaja, nego naći prostora kako atraktivnom ponudom povećati potrošnju. Pritom mislim da bi hrvatski ugostitelji morali osvježiti svoju ponudu nekom jeftinijom ribom, domaćim proizvodima i manje skupom ponudom u kojoj bi privukli goste na potrošnju. U protivnom, s visokim cijenama imat će prazne lokale i pritom će svi gubiti, i gosti i ugostitelji' – pojasnio je za Slobodnu Dalmaciju ministar Kalmeta svoju poruku.

Ugostitelji, međutim, ne misle da imaju imalo prostora za spuštanje cijena, jer ovise o dobavljačima koji ne prežu od stalnog podizanja cijena namirnica.

'Hrvatski ugostitelji jedini su segment poduzetništva koji nema baš nikakav poticaj ili subvenciju od države. Nemamo ni plavog dizela ni bilo kakvih privilegija, komunalne doprinose plaćamo cijelu godinu, bez obzira na to što nemamo gostiju. Kad bi nam dobavljači smanjili cijene i mi bismo mogli reagirati na isti način u našim cjenicima. Međutim, dok oni stalno podižu cijene ribe, voća, povrća, mesa i osnovnih namirnica, mi nemamo prostora za razgovor o nižim cijenama. Ozbiljno smo zabrinuti za promet u ovogodišnjoj sezoni i siguran sam da se jedino kvalitetom i uslugom možemo boriti na međunarodnom tržištu, a ne cjenovnim ustupcima', kaže Vili Šaina, donedavni predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, i sam dugogodišnji ugostitelj iz Istre.

Prema njegovim riječima, trebalo bi ugostiteljima omogućiti poticaj za plasman hrvatskih proizvoda u hrvatskim lokalima, jer je, na primjer, domaća riba višestruko skuplja od smrznute iz uvoza.

Tako je domaća lignja na tržištu sada dostupna za 80 kuna, dok se ona iz uvoza prodaje za 28 kuna po kilogramu. Uvozni brancin je, tvrdi Šaina, 70 kuna po kilogramu, dok je domaći 160 kuna i u takvim cijenama teško je razgovarati o bilo kakvim sniženjima konačne usluge, drže ugostitelji. Kako se radi o iznimno važnom dijelu turističke usluge u Hrvatskoj, koji zapošljava čak 100.000 radnika i bitno pridonosi ukupnom ugledu i ponudi u hrvatskom turizmu, ministar turizma Damir Bajs ističe ugostiteljstvo kao jedan od najvažnijih čimbenika uspješne sezone.

Prema svemu se čini da će 800.000 ugostiteljskih sjedalica u restoranima, barovima i kafićima, koliko će ih ove godine biti ponuđeno gostima, jednim dijelom ostati nepopunjeno. Hoće li ugostitelji, njih 16.000 u Cehu Hrvatske obrtničke komore, naći načina da se kvalitetom i cijenom izbore za naklonost gosta u ovoj sezoni, vidjet će se već za uskrsne blagdane. Do tada im ostaje urediti lokale u skladu sa Zakonom o zabrani pušenja na javnim mjestima i pripremiti se za uslugu u nikad težoj i neizvjesnijoj turističkoj godini.