Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, istaknula je u svom uvodnom govoru da se Udruga osniva s primarnim ciljem promoviranja, unapređenja i afirmacije statusa žena u pravnoj profesiji – kao profesionalnih djelatnica u odvjetništvu, sudstvu, korporativnom svijetu, znanosti i pravnom sustavu općenito. Svrha Udruge je postići, prvi put u hrvatskoj povijesti, jedinstveno nastupanje žena u pravnoj profesiji – u pogledu pitanja bitnih prvenstveno za pravnu profesiju, a potom i pitanja značajnih za žene.

Svake godine sve više studentica upisuje i završava pravni studij. Tako su, u razdoblju od 2010. do danas, 71 posto diplomiranih studenata pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73 posto diplomiranih po bolonjskom programu, bile žene.

Situacija u praksi nešto je drugačija. U sudstvu, što je sud višeg ranga, to je manja zastupljenost žena. Naime prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sutkinje čine 72,4 posto ukupnog sudačkog kadra na prekršajnim sudovima, 71,2 posto na općinskim sudovima, 70,6 posto na trgovačkim sudovima, 60,6 posto na županijskim sudovima, 45 posto u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te 33,3 posto u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske je 47,6 posto žena, u županijskim državnim odvjetništvima 56,1 posto, u općinskim državnim odvjetništvima 69,8 posto, dok je u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 71 posto žena.

Prema podacima Hrvatske odvjetničke komore za godinu 2015. – oko 43 posto odvjetnika i 70 posto odvjetničkih vježbenika su žene

'Usprkos očitom trendu feminizacije pravne profesije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena takozvanog staklenog stropa koji se očituje u činjenici da udio žena na čelnim pozicijama pravnih fakulteta, na sudovima višeg ranga, na najvišim položajima u odvjetničkoj profesiji te na visokim korporativnim pozicijama ne odgovara udjelu žena u tim segmentima pravne struke', kažu u Udruzi.
Poručuju da treba razmotriti uvođenje kvota i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen.

Osim otvaranja aktualnih pitanja značajnih za položaj žena u pravnoj profesiji, cilj je Udruge jačati i razvijati pravnu profesiju općenito.

Povodom osnivačke konferencije Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji organizirana je aktualna panel-diskusija na temu zakonske uspostave ženskih kvota kao modela postizanja ravnopravnosti među spolovima: naime, potaknute novim njemačkim zakonom koji propisuje obveznu minimalnu zastupljenost žena od 30 posto u nadzornim odborima njemačkih kompanija, Udruga je otvorila diskusiju o pozitivnim aspektima tog njemačkog zakona kod nas, ali i namjerava otvoriti i pokrenuti javnu raspravu o potrebi donošenja sličnog zakona.

'Iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa. Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama', kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja Hrvatskog telekoma, podijelila je s prisutnima svoje vlastito iskustvo: 'Deutsche Telekom je još u 2010. uveo u svoje korporativne politike mjere s ciljem veće zastupljenosti žena u svojim upravljačkim tijelima dok je 2014. osmislio i uveo program za edukaciju i pripremu rukovoditeljica za sudjelovanje u nadzornim odborima DT grupe, dakle i prije nego što je u Njemačkoj stupio na snagu zakon koji propisuje obavezne ženske kvote u nadzornim odborima njemačkih kompanija na burzi. U sklopu tog programa, sudjelovala je u edukacijskim modulima ne samo s kolegicama iz pravne struke, nego i s kolegicama koje dolaze iz financijskog sektora, marketinga i prodaje', kazala je.
Istaknula je da je i u Njemačkoj dugo trajala javna rasprava o pitanju uvođenja kvota u nadzorne odbore, kao mjere postizanja rodne ravnopravnosti, te je zakon konačno usvoje početkom ožujka ove godine.
Smatra kako je uvođenje ženske kvote poticajna mjera, ali da i dalje ostaje otvoreno pitanje velike razlike u samim plaćama žena i muškaraca na istim funkcijama, s time da ne treba zaboraviti da žene kontroliraju oko 70 posto globalne potrošnje.

Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, naglasila je da 'multinacionalne kompanije u svojoj politici zapošljavanja stavljaju sve veći fokus na raznolikost u upravljačkim funkcijama te za njih pitanje žena na tim funkcijama nije samo pitanje rodne ravnopravnosti, nego ekonomsko pitanje budući da se uvidjelo da u ženskoj populaciji leži ogroman potencijal koji u konačnici rezultira većom profitabilnošću kompanija'.