Dr. Veridijana Šunjić Roguljić s hitnog kirurškog odjela Kliničke bolnice u Splitu kaže da je njihov tim liječnika zaprimio čak 770 ljudi s ozljedama koje su nastale zbog pada na snijegu, odnosno ledu.

'Od tog broja 76 njih je operirano jer su imali teže lomove koji se nisu mogli riješiti samo gipsom', objasnila je liječnica i dodala: 'Još nikada nismo imali toliko povreda zbog snijega. Kada je vlak iskočio s tračnica u Rudinama 2009. godine, operirali smo 54 osobe.'

Njezin kolega, prof. dr. Vedran Radonić kaže da Splićani jednostavno nisu navikli na 'ledeno doba' koje ih je snašlo posljednjih dana.

'Ovu situaciju najbolje mogu ilustrirati jednom anegdotom iz Domovinskog rata', rekao je dr. Radonić. 'Bio sam na Vranplanini kad su se engleski tenkovi jedva probijali kroz nanose snijega. Postrojba se zvala Pustinjski štakori. Imali su zapovjednika Indijca. Kada sam mu ponudio rakiju, odbio me i rekao da oni nikada ne piju. Međutim, kada sam se nakon obavljena posla vraćao u Split ponovno sam ponudio rakiju tenkistima. Ovaj put su prihvatili. Dakle, u posebnim uvjetima vrijede posebna pravila i ponašanje. Ljudi u Splitu nemaju potrebnu disciplinu. Nitko od nas nije spreman za ovako nešto; nitko nema ni lopatu za snijeg kod kuće', objasnio je dr. Radonić.

Kerumova sestra: Sami su si krivi

Sestra splitskog gradonačelnika Nevenka Bečić jučer je u vijestima HTV-a rekla da su si Splićani sami krivi za ozljede jer nisu trebali izlaziti po ovakvom vremenu.

'Svi građani koji su izlazili vani, a nisu imali potrebe izlazit, su sami odgovorni ako im se nešto desilo. Nadalje, ako se radi o starijim sugrađanima, pa svi stariji bi trebali imat ili svoju djecu, a djeca su po zakonu dužna da skrbe o roditeljima, a ukoliko nemaju djecu onda su mogli imat nećake ili nećakinje i tijekom života uspostavljat s njima korektne odnose, a ako nemaju nećake i nećakinje, a onda imaju susjede, pa su trebali graditi dobrosusjedske odnose', zaključila je najmoćnija žena Hrvatske.

U Šibeniku se ulice dobro čiste

Dr. Nino Brajković, specijalist kirurgije Opće bolnice Šibenik, kaže da još nisu dovršili cijelu statistiku. 'Do 5. veljače primljeno je preko 70 ozlijeđenih razne dobi - od djece do staraca', rekao je dr. Brajković.

'Nemamo školaraca jer škole ne rade. Najčešće su ozljede kod ljudi srednje i starije dobi, uglavnom ručnih i skočnih zglobova. Imali smo i jedan slučaj smrzavanja. Hospitalizirano je 10-ak ljudi. Nismo imali teških prijeloma za prijevoz u druge bolnice, a nije bilo ni težih prometnih nesreća. Samo u jednom slučaju čovjeku je bager prignječio nogu.

Imamo dovoljno materijala - gipsa i ostalog. Građani su bili disciplinirani, no kako je snijeg prestajao padati, imali smo sve više posla jer su mislili da je nepogoda prošla, a zapravo se stvorio led. U Šibeniku, za razliku od Splita, ulice se bolje čiste. Mi nismo imali slučajeva da služba Hitne pomoći negdje nije mogla doći. Čak ni sela nisu ostala odsječena. Sve nam funkcionira - i struja i voda; imamo i grijanje svuda u bolnici', rekao je dr. Brajković.

U Zadru 108 pacijenata

U uredu ravnatelja Opće bolnice u Zadru rekli su nam da su u posljednja četiri dana imali 47 prijeloma i 61 ozljedu; ukupno je primljeno 108 pacijenata zbog nezgoda povezanih sa snijegom i ledom. I kod njih je prijem pacijenata bio povećan u odnosu na prijašnje godine. U uredu smatraju da su, s obzirom na okolnosti – kombinaciju bure, snijega, leda i minusa, još i dobro prošli.

U Zagrebu više povreda od nogometa nego od leda

Primarijus dr. Zvonko Kejla (56), predstojnik Odjela za liječenje ozljeda i bolesti kralježnice u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju, kaže da je stanje u Zagrebu sasvim uobičajeno. 'Frekvencija pacijenata je uobičajena i nema ničeg uznemiravajućeg. Imamo više ozljeda od nogometa nego od padova na snijegu i ledu', rekao je dr. Kejla. Na naše pitanje smatra li da je Zagreb bolje reagirao na situaciju, primarijus je odgovorio: 'To neka sami zaključe vaši čitatelji.'