NESIGURNOST NA CESTAMA

U RH se gine dvaput češće nego u zemljama EU

05.06.2009 u 11:11

Bionic
Reading

Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće, navodi se u Izvješću o provedbi Nacionalnoga programa sigurnosti prometa Republike Hrvatske u prošloj godini o kojemu danas raspravlja Hrvatski sabor

ZAGREB - U izvješću, koje je predstavio državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Ivica Buconjić, stoji da je lani na hrvatskim prometnicama zabilježeno ukupno 53.496 nesreća, što je za 12,3 posto manje nego 2007., manje je osoba nastradalo (23.059), ali više je poginulih - lani su poginule 664 osobe, odnosno 45 više nego godinu ranije.

Najveći broj smrtno stradalih su vozači, a najveće povećanje broja poginulih zabilježeno je kod biciklista, kojih je poginulo 19 više nego 2007. Među putnicima u vozilima najviše ih je poginulo u automobilima, a povećan je i broj poginulih u autobusima te smrtno stradalih pješaka (za 10,5 posto).

Prema uzrocima, najveći broj prometnih nesreća događa se zbog nepoštivanja prometnih pravila, odnosno ljudskih pogrešaka - u 2008. najviše je osoba poginulo zbog nepropisne ili neprilagođene brzine (50,2 posto), nepoštivanja prednosti prolaska (7,2 posto) te zbog pogrešaka pješaka (3,8 posto).

Kako se navodi, na cestama je prošle godine na 100 tisuća stanovnika poginulo 15 osoba - prosjek u članicama EU je sedam do osam poginulih na 100 tisuća stanovnika. Buconjić je ustvrdio da je krajnji cilj do 2012. tu crnu brojku u Hrvatskoj smanjiti na ispod deset poginulih na 100 tisuća stanovnika.

Istaknuo je da je u prvih pet mjeseci ove godine smanjen broj smrtno stradalih u prometu u odnosu na isto razdoblje lani - poginulo je 185 osoba, što je 65 osoba manje, odnosno pad od 26 posto.

Državni tajnik rekao je da se poboljšanje stanja sigurnosti cestovnog prometa može očekivati samo ako se sustavno i kontinuirano provode mjere, odnosno ako se strogo provode sve aktivnosti Nacionalnoga programa te uz bitno veći napor svih nadležnih za prometnu sigurnost.

Buconjić je izvijestio je da se prošle provodilo više strateških aktivnosti Nacionalnoga programa - niz preventivno-promidžbenih i represivnih akcija usmjerenih na smanjenje brzine i poštivanje najviših dopuštenih brzina, zaštitu djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu, suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu, te saniranje opasnih mjesta.

Iako smatraju da su ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa dijelom ostvareni, saborski su klubovi danas izrazili nezadovoljstvo činjenicom da nije ostvaren ključni cilj, smanjenje broja poginulih na cestama.

'U smanjivanju utjecaja alkohola i brzine, sanaciji opasnih mjesta i brizi o djeci rezultati programa su slabi, odnosno mršavi', ustvrdio je SDP-ovac Boris Šprem. Kazao je i kako se ne zavarava podatkom o smanjenom broju poginulih u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

'Činjenica je da je u Hrvatskoj broj poginulih na 100.000 stanovnika sa 13,8 porastao na 15, a da europske zemlje, osim Rumunjske, Latvije i Cipra bilježe pad tog broja', kazao je Šprem, navodeći podatak da je u Sloveniji lani zabilježeno 27 posto manje, a u Hrvatskoj 7,3 posto više poginulih na cestama.

Posebno je upozorio na činjenicu da je polovicu smrti na cestama skrivila prekomjerna brzina, a da je među poginulima 20 posto motociklista, od kojih, pak, 98 posto ne nosi zaštitne kacige.

'Nismo u stanju ni u represivnom, kontrolnom dijelu doći do toga da motociklisti nose kacige, a da ne govorimo o kvaliteti kacige', upozorio je Šprem.

Zlatko Koračević
(HNS) ističe, pak, da je od represije za sigurnost prometa važnija edukacija, a ministarstva je prozvao da o tome ne vode računa. Upozorio je da ministar obrazovanja Dragan Primorac još uvijek nije donio pravilnik na temelju kojega će se provoditi biciklistički ispit, iako je to bio dužan učiniti do kraja prošle godine.

U MUP-ovoj prometnoj učilici sudjeluje samo 18 djece po osnovnoj školi, a za promet su predviđena samo dva školska sata godišnje, naveo je Koračević.

Nezavisni Dragutin Lesar nezadovoljan je, pak, podatkom da prometna policija ima svega 25 uređaja za preliminarno testiranje na droge. Upozorio je da je lani testirano 658 vozača, a da je za 230 njih utvrđeno da su vozili pod utjecajem droge, iz čega zaključuje da bi policija trebala imati bar desetorostruko više takvih uređaja.