PREPUŠTENI SAMI SEBI

U Osijeku vas ne smije navečer ili vikendom zaboljeti zub!

26.03.2016 u 11:38

Bionic
Reading

Otac i majka Cvetković samo su mogli gledati kako se njihov sedmogodišnji sinčić previja od bolova i udara glavom o pod zbog nesnosne zubobolje, ali nitko nije mogao pomoći dječaku jer noćno dežurstvo liječnika dentalne medicine u Osijeku ne postoji

'Na rođendanskoj proslavi iznenada ga je zabolio zub i, unatoč lijekovima, bol nije prolazila. Otišli smo u osječki Dom zdravlja i ostali šokirani kad smo čuli da nema dežurnog stomatologa. Uputili su nas na Maksilofacijalni odjel KBC-a, ali ni tamo nam nisu mogli pomoći, osim što su nam ponudili injekciju protiv bolova. Dijete se doslovno bacilo na pod i udaralo glavom. Kako se to dogodilo u petak navečer oko 20.30 sati, nismo mogli s djetetom koje vrišti od bolova čekati ponedjeljak pa smo zvali sve privatne ordinacije i tek u jednoj su nam, na sreću, pomogli i sanirali zub', govori majka Kristina.

U osječkom Domu zdravlja, tijekom vikenda i blagdana, od siječnja prošle godine, više nema noćnog dežurstva liječnika dentalne medicine. Ono je ukinuto uz opravdanje da je HZZO odustao od financiranja te vrste dežurstva još u travnju 2014. godine. Tu su obvezu na sebe preuzeli Grad Osijek i Županija Osječko-baranjska, a rezanjem proračuna ni te jedinice lokalne samouprave nisu više mogle financirati noćne ambulante pa su one definitivno ukinute. Ravnatelj Doma zdravlja dr. Miroslav Sikora izjavio je tada da se ne treba bojati te promjene jer kao opcija ostaje odlazak u Centar za objedinjeni hitni prijam u KBC-u Osijek. Ondje, u slučaju velikog oticanja, obilnog krvarenja ili traume, specijalist maksilofacijalne kirurgije može pružiti prvu pomoć. No, za sve drugo, pacijentima preostaje samo čekati i trpjeti bolove.

Premda je navedeno da je upravo HZZO odustao od financiranja, u njihovu pisanom dopisu stoji da su spremni i dalje plaćati obavljene usluge.

'Krajem 2014. godine Dom zdravlja Osijek izvijestio je HZZO da od 1. siječnja 2015. godine više neće provoditi noćno dežurstvo, nego ono u propisanom i ugovorenom obujmu jer je Osječko-baranjska županija prestala sa sufinanciranjem u koje se ranije uključila. Ako se DZO i Županija ponovno dogovore i organiziraju posebno dežurstvo u dentalnoj medicini u noćnim satima, HZZO će i dalje plaćati obavljene usluge', potvrdili su iz Službe za odnose s javnošću HZZO-a.

Također su naveli kako nemaju saznanja o tome rade li službe Županije i zdravstvene ustanove koje su u njihovoj nadležnosti na rješavanju tog problema.

Prema riječima ravnatelja osječkog Doma zdravlja, da bi se moglo razgovarati o organizaciji dežurstva potrebno je riješiti pitanje koncesionara koji nemaju obvezu dežurati.

'Budući da kod nas 70 posto mreže svih liječnika čine koncesionari, a 30 posto zaposlenici Doma zdravlja Osijek, nema nikakve mogućnosti da se s tim brojem stomatologa organizira noćno dežurstvo, čak i da novčani dio stavimo na stranu. Zbog ograničenja koje propisuje Zakon o radu, liječnici mogu imati 180 prekovremenih sati godišnje, a naši liječnici to utroše u redovitim dežurstvima', izjavio je za medije dr. Sikora. Naglasio je još i da oni stomatolozi čija su djeca mlađa od tri godine, odnosno oni koji su stariji od 60 godina, imaju pravo odbiti dežurstvo što znači da ni 30 posto raspoloživih stomatologa Doma zdravlja zapravo ne može dežurati noću.


No nadu ulijeva zapošljavanje novih liječnika. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Osijek, trenutno je u Osječko-baranjskoj županiji troje nezaposlenih doktora i doktorica dentalne medicine. Dvoje je s područja ispostave Beli Manastir, a treći s đakovačkog područja. Čak ih dvoje ima i potreban položen stručni ispit.

Trenutnih troje nezaposlenih na osječkom Zavodu za zapošljavanje dr. Sikora smatra vrlo rijetkim slučajem jer su stomatolozi izuzetno traženi. Smatra kako bi pokretanje studija dentalne medicine pri Medicinskom fakultetu Osijek trajno riješilo nedostatak stomatologa.

U međuvremenu treba riješiti gorući problem. No ako smo dobro shvatili dr. Sikoru, to se neće dogoditi brzinom koja bi zadovoljila njegove sugrađane.

'Postoji više modela, samo je sad pitanje u kojem ćemo se smjeru odrediti. Prema zagrebačkom modelu gdje su zaposleni liječnici samo za noćna dežurstva ili onom našem ranijem modelu, prema kojem se u noćnom dežurstvu izmjenjuju svi zaposlenici. Taj model nije bio loš, ali mora doći do zakonskih izmjena', otkriva za tportal mogućnost ponovnog uvođenja noćne stomatološke ambulante ravnatelj osječkog Doma zdravlja. Napominje kako su ranijih godina, bez obzira na ukinuta sredstva, održavali dežurstva do 24 sata, ali i dalje smatra da odgovornost leži i na pacijentima koji trpe bol nekoliko dana, a onda u noćnim satima traže pomoć.

Dom zdravlja Osijek godišnje u dežurnim stomatološkim ambulantama ima od četiri do pet tisuća pacijenata, od toga, prema evidenciji DZO-a, u 2014. godini u noćnom dežurstvu obrađeno je oko 2.000 pacijenata. S obzirom na to da je riječ o gotovo polovici pacijenata koja traži pomoć u noćnim satima, očito je kako je noćno dežurstvo prijeko potrebno, ne samo gradu nego i cijeloj regiji.

Dok osječki medicinski funkcionari balansiraju koji model primijeniti, Slavoncima ne preostaje ništa drugo nego se snalaziti kako znaju i umiju. Kad zagusti, ide se i preko granice. Slavonci su se, naime, nerijetko znali uputiti i u samo 30-ak kilometara udaljeno Bogojevo, u susjednoj Srbiji, u ordinaciju stomatologa Ištvana Nemeta.

Prema njegovim riječima, polovicu njegovih pacijenata činili su upravo Osječani, stanovnici Dalja, Erduta i drugih mjesta iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Osim niže cijene, pacijenti su bili zadovoljni i kvalitetom usluga pa su mnogi kompletnu zubarsku uslugu odradili u bogojevačkoj ordinaciji. Stoga, nikakvo iznenađenje ne bi bilo ako bi se, usred noći zbog zubobolje, Slavonci odlučili poći i preko granice.

Pozitivan riječki primjer

Dom zdravlja Rijeka posebna dežurstva provodi preko 40 godina. Kako nam je u pisanom obrazloženju odgovorio ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije dr. Boris Ritoša, dežurstvo dentalne zaštite pruža se radnim danom od 20 do 24 sata, a subotom, nedjeljom i blagdanom od 8 do 24 sata. U provođenju posebnog dežurstva dentalne zaštite sudjeluju svi doktori dentalne zaštite, kako zaposlenici Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, tako i oni liječnici koji dentalnu zdravstvenu zaštitu pružaju putem koncesije. Izuzeće čine samo doktori dentalne medicine koji te usluge pružaju u udaljenijim mjestima, poput otoka Raba, Cresa, Malog Lošinja i drugih. 'Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg i dan-danas u našoj županiji imamo organizirana posebna dežurstva leži u činjenici što su važnost pružanja ovakve zdravstvene zaštite građanima prepoznale, kako Primorsko-goranska županija, tako i jedinice lokalne samouprave, njih 11, koje u svojim proračunima osiguravaju financijska sredstva za nesmetan rad posebnih dežurstava pa tako i posebnog dežurstva dentalne zdravstvene zaštite', kaže dr. Ritoša.