ISTRAŽIVANJE POKAZALO

U Hrvatskoj živi 35 istospolnih parova s djecom

20.11.2013 u 16:04

Bionic
Reading

Unatoč tome što su LGBTIQ udruge digle svoj glas protiv referenduma o braku, uvjerene da ih on diskriminira, Sabor je raspisao referendum, a takvu odluku potvrdio je i Ustavni sud. Diskriminaciju, prema tumačenju Ustavnog suda, kod referenduma udruge nisu uspjele dokazati, no koliko je raširena diskriminacija LGBTIQ osoba, pokazali su istraživanjem koje je danas predstavljeno u Saboru

U Hrvatskoj, prema podacima istraživanja koje napravio Zagreb Pride (uz potporu Europske unije, Ureda za udruge Vlade RH, veleposlanstva SAD-a te fondacije Heinrich Boell Stiftung), trenutačno živi najmanje 35 LBGTIQ parova s djecom. To je tek jedan od podataka koji je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova predstavila članica udruge Zagreb pride Marina Milković. Kako je kazala, istraživanje provedeno na 690 LGBTIQ osoba pokazalo je da je čak 73 posto njih doživjelo neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, spolonog/rodnog identiteta i rodnog izražavanja, od čega 17 posto uključuje fizičko nasilje.

'Izrazito je visok postotak i seksualnog nasilja koje je zbog seksualne orijentacije doživjelo jednom ili više puta čak 38 posto ispitanih', rekla je Milković dodavši pritom da su ispitanici više nasilja dojavljivali u razdoblju nakon 2006., kada je uveden zločin iz mržnje u Kazneni zakon.

Uvođenje kaznenog djela zločina iz mržnje u Kazneni zakon samo je dio zakonodavnog okvira koji bi trebao LGBTIQ osobe zaštiti od diskriminacije. Dodatan iskorak, odnosno osiguravanje njihove formalne jednakosti pred zakonom bit će osigurano i donošenjem Zakona o životnom partnerstvu o kojem se trenutačno vodi javna rasprava.

Međutim, iako bi uz Kazneni zakon i postojeći Zakon o suzbijanju diskriminacije trebao smanjiti diskriminaciju, u udruzi Zagreb Pride kažu da je istraživanje pokazalo da to ipak nije tako.

Naime, uz visok postotak osoba koje su doživjele nasilje, istraživanje je donijelo i podatak da su najčešći počinitelji nasilja nepoznate osobe, osobe koje žrtve poznaju – 'kolegice i kolege' te članovi i članice uže obitelji.

Diskriminaciju je doživjelo 29 posto ispitanika, i to najčešće kod dobivanja ugostiteljskih i drugih usluga, u školi, na fakultetu, a nakon toga na poslu ili prilikom traženja posla.

Istraživanje je donijelo i podatke o obiteljskom životu LGBTIQ osoba. Kućanstvo sa svojim partnerom dijeli 22,9 posto ispitanika, a čak 53 posto njih želi registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo u matičnom uredu. Djecu planira imati njih 35,15 posto.

'Zabrinjava podatak da se više od polovice ispitanika želi odseliti u inozemstvo, kako zbog ekonomskih razloga tako i zbog izbjegavanja nasilja i diskriminacije. Zaključak svega je taj da se sve više osoba javno deklarira i otvorenije govori o seksualnoj orijentaciji, ali se nasilje povećalo', zaključila je Milković dodavši kako samo mali broj prijavljuje nasilje zbog nepovjerenja u sustav, ali i neugodnih situacija koje su u sustavu doživljavali.

Međutim, problem nepovjerenja u sustav pokušava riješiti ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, čiji je zamjenik Goran Selanec objasnio da je ured pravobraniteljice uključen u monitoring postupanja policije u slučajevima nasilja nad LGBT osobama, ali i u edukaciji policijskih službenika.

'Iako izražavamo zadovoljstvo radom policije, zadovoljni smo oprezno jer se i dalje bilježe pojedinačni homofobni ispadi službenika, obično niže razine, ali nismo zadovoljni ni sudskim procesuiranjem. U 2012. je pred sudovima vođen samo jedan kazneni postupak zbog nasilja nad LGBT osobom, a on je prenesen iz 2011. i nije dovršen do kraja 2012.', kazao je Selanec. Zabrinut je Selanec zbog malog broja sudskih presuda, što se djelomično, kako kaže, može objasniti malim brojem prijava zbog nepovjerenja u sustav, ali i nevoljkosti pravosudnih tijela, policije i DORH-a da procesuiraju djela homofobnog nasilja.

Tijekom rasprave, koja je nažalost okupila malo saborskih zastupnika, nije se mogla izbjeći ni tema referenduma o braku. Helena Štimac Radin iz Vladina Ureda za ravnopravnost spolova rekla je kako je stav njezina ureda da se ljudska prava nikako ne smiju rješavati referendumom.