STATISTIKA DORH-a

U 20 godina za ratne zločine osuđene 563 osobe

20.04.2011 u 08:48

Bionic
Reading

U proteklih 20 godina u Hrvatskoj je zbog ratnih zločina pokrenut postupak protiv 3655 osoba, osuđeno ih je 563, u tijeku je prvostupanjski postupak protiv 596, a 719 ih je oslobođeno ili je protiv njih obustavljen postupak, ili je, pak, prekvalificirano djelo za koje se terete, podaci su Državnog odvjetništva RH (DORH).

Po podacima objavljenim na internetskim stranicama DORH-a, od 1991. do kraja 2010. zbog ratnih zločina osumnjičeno je 3655 osoba, no za 1406 osoba obustavljen je postupak zbog nedostatka dokaza ili je utvrđeno da nedjelo za koje se sumnjiče nije ratni zločin.

Uz 596 osoba kojima je suđenje u tijeku još se vodi istraga protiv 283 osobe.

Većina postupaka pokrenuta je protiv pripadnika bivše JNA i teritorijalne obrane te paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, a postupcima su obuhvaćeni zločini na području Hrvatske te zločini na štetu hrvatskih građana izvan Hrvatske.

U DORH-u ističu da za njih činjenica pripadnosti pojedinim postrojbama i nacionalnosti počinitelja ili žrtava nije odlučna za pokretanje postupka pa su pokrenuli postupke i protiv 95 pripadnika Hrvatske vojske ili policije. Protiv 15 osoba vodi se istraga, 71 osoba je optužena, 28 ih je osuđeno, a protiv 33 osobe postupak još traje. U deset slučajeva postupak je obustavljen.

Najveći broj postupaka zbog ratnih zločina pokrenula su županijska državna odvjetništva u Osijeku (808), Bjelovaru (645), Sisku (471), Vukovaru (323) i Zadru (285).
Po broju istraga u tijeku prednjači šibensko Županijsko državno odvjetništvo, gdje je od 196 postupaka u toj fazi čak 91 slučaj.

Najviše osoba optužio je bjelovarski ŽDO (417), koji uz osječki vodi i najviše prvostupanjskih postupaka (149), a prvi je i po broju oslobađajućih presuda, obustava i prekvalifikacija (259).

Najviše osoba, njih 89, osuđeno je na osječkome Županijskom sudu.

U postotku je najviše postupaka obustavljeno u dubrovačkome ŽDO-u, koji je od 210 postupaka obustavio njih 150, slijedi požeški ŽDO, koji je obustavio 119 od 190 postupaka, te osječki, gdje je od 808 slučajeva obustavljeno njih 423.

U DORH-u podsjećaju da su zbog prikupljanja dokaza i privođenja pravdi počinitelja od 2005. s tužiteljskim uredima u regiji potpisali mnoge sporazume o suradnji, razmjeni podataka i ostaloj pomoći. Pritom napominju kako suprotno nekim tvrdnjama u javnosti međudržavni sporazumi ne dopuštaju policiji ili sudskim i tužiteljskim tijelima drugih država istraživanje zločina počinjenih na području Hrvatske jer bi to bilo protivno Ustavu i načelu suvereniteta Hrvatske.

U DORH-u kažu da su dosad s Tužiteljstvom za ratne zločine Srbije razmijenjeni podaci i dokumenti u 26 predmeta u odnosu prema 50 okrivljenika. Njih 19, bivših hrvatskih, a danas srpskih državljana, optuženo je zbog zločina na području Hrvatske. Osuđeno ih je 13, i to pet pravomoćno.
Kako bi opovrgnuli tvrdnje da se progone samo pripadnici Hrvatske vojske i policije, iz DORH-a podsjećaju da su protiv najviših vojnih dužnosnika bivše JNA podigli optužnice zbog ratnih zločina u zapadnoj i istočnoj Slavoniji, posebice Vukovaru, zatim za zločine u Škabrnji te napade na Zadar, Šibenik, Sinj i okolna područja.

U DORH-u kažu da su procesuirali i ratne zločine počinjene u logorima na području Hrvatske i izvan nje te da su dosad pravomoćno osuđene 34 osobe. Riječ je o počiniteljima zločina u kninskom zatvoru i tamošnjoj stanici milicije, vukovarskome Veleprometu, stanici milicije u Borovu, Stajićevu, Begejcima, Borovu Naselju - Bogojevu i Dalju, Kazneno-popravnom domu u Glini te u logorima u Staroj Gradiški, Bileći i Manjači.

Podignute su i optužnice protiv odgovornih visokih dužnosnika bivše JNA zbog zločina u logorima Begejcima, Stajićevu, Srijemskoj Mitrovici, Nišu i Staroj Gradiški te istrage zločina protiv ratnih zarobljenika u logorima Morinju i Bileći.

U DORH-u podsjećaju da su na temelju njihovih optužnica procesuirani i strani državljani za zločine počinjene izvan Hrvatske te da je karlovački Županijski sud na 15 godina zatvora osudio Fikreta Abdića zbog zločina u tzv. Autonomnoj Pokrajini Zapadnoj Bosni.

Iz DORH-a napominju da je velik broj ratnih zločina još neistražen te da su sastavili popis najtežih slučajeva koji imaju prioritet u rješavanju i zbog kojih će se osnovati posebni tužiteljsko-policijski timovi, no ne otkrivaju o kojim je slučajevima riječ.

Dokazujući da u vrijeme 'Oluje' i nakon nje vlasti nisu sjedile prekriženih ruku i reagirajući 1998. na izvješće organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty Internationala (AI), u kojem se tvrdilo da su 'brojna zlodjela ostala neistražena, a počinitelji nekažnjeni', ministarstva pravosuđa i unutarnjih poslova te DORH objavili su tada izvješća u kojima su, među ostalim, naveli da je prijavljeno 47 ubojstava, od kojih je 26 riješeno, dva slučaja silovanja, 12 razbojstava, 29 slučajeva teškog ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Pred županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku, Zadru i Šibeniku bilo je ukupno 2670 predmeta vezanih uz kaznena djela počinjena na područjima zahvaćenim 'Olujom', a u 'Oluji' i nakon nje poginulo je 911 vojnih i civilnih osoba te se vodilo više od 5000 sudskih postupaka.

Ukupno je, po tadašnjim podacima MUP-a, bilo prijavljeno 5705 kaznenih djela i 4215 počinitelja, od čega je riješen 2981 slučaj.

DORH je, pak, izvijestio da je za kaznena djela počinjena tijekom 'Oluje' i nakon nje prijavljeno 4625 osoba, od kojih je 2567 nepoznato. Optužene su 3792 osobe, a za 3558 osoba donesene su presude.

Godinu kasnije hrvatska je Vlada prihvatila izvješće o suradnji s Haškim sudom, to jest Bijelu knjigu u kojoj su, među ostalim, pobrojali najteže zločine u Hrvatskoj, pregled kaznenih djela u akcijama 'Bljesak' i 'Oluja' te podatke da je iz 120 masovnih grobnica ekshumirano 1908 osoba, a iz pojedinačnih 1095.