OD 5 DO 20 GODINA ZATVORA

Tužitelji traže osuđujuću presudu Glavašu i ostalima

16.04.2009 u 18:58

Bionic
Reading

Tužitelji u slučaju 'garaža' i 'selotejp' zatražili su danas u završnim riječima osuđujuću presudu za Branimira Glavaša i ostalih petero optuženih za ratne zločine protiv srpskih civila u Osijeku 1991., ustvrdivši kako su uspjeli dokazati njihovu krivnju za 'sustavno isplanirane i organizirane zločine'

ZAGREB - U gotovo sedmosatnim završnim riječima tužiteljica Jasmina Dolmagić i Miroslav Kraljević zatražili su da se optužene kazni sukladno zakonu koji je u vrijeme zločina bio na snazi, a koji je za ratne zločine protiv civila propisivao kaznu od pet do 20 godina zatvora.

Tužitelji su ustvrdili da je na suđenju, tijekom kojega je u proteklih godinu i pol saslušano gotovo 120 svjedoka, dokazana krivnja optuženih, iako je to, kako su rekli, bilo teško zbog proteka vremena i nedostatka materijalnih dokaza za koje su prozvali 'nadležne institucije koje nisu radile svoj posao'.

Istaknuli su da su dokazivanje otežavali i pritisci na brojne svjedoke, od kojih su neki zatražili i pomoć u zaštiti. 'Velik broj svjedoka iz Osijeka trudio se da se ne zamjeri prvooptuženom Glavašu', ustvrdila je Dolmagić.

Za Glavaša je rekla kako je u slučaju 'garaža', odnosno zlostavljanju i ubojstvu Čedomira Vučkovića te nestanku Đorđa Petkovića kriv po neizravnoj zapovjednoj odgovornosti jer je kao čelnik Sekretarijata za narodnu obranu i stvarni zapovjednik tzv. zaštitne čete, koju su svjedoci različito nazivali, znao za privođenja, i zlostavljanja civila u garažama Sekretarijata, a nije ništa učinio da to spriječi i kazni odgovorne.

Tužiteljstvo tvrdi da je Glavaš upravo suprotno, nastojao zataškati te zločine. Dolmagić je naglasila da to prije svega proizlazi iz iskaza krunskog svjedoka Krunoslava Fehira, zaštićenog svjedoka broj 6 i još nekolicine, koji su potvrdili da je Glavaš imao zapovjedne vojne ovlasti, iako je on to u postupku negirao, tvrdeći da je imao samo civilnu ulogu te da je tek u studenome 1991., kada je postavljen za zapovjednika obrane Osijeka, dobio vojne ovlasti.

Dolmagić je rekla da se iz svjedočenja desetak svjedoka, među kojima i bivšeg ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca, zatim iz nekih novinskih članaka, monografije o 160. brigadi, te televizijskih priloga, također vidi koliku je moć imao Glavaš koji se, kako je rekla, u medijima i sam hvalio svojom ulogom u ustroju i naoružavanju obrane grada.

Tužiteljica je ustvrdila da su svjedoci koji su govorili u prilog Glavašu bili nevjerodostojni, a posebno se osvrnula na svjedočenje potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa za kojeg je rekla da je nastojao pogodovati obrani Glavaša kojega je, kao i sebe, pokušao prikazati kao civilnu osobu, bez vojnih ovlasti.

Naglasila je i da za Šeksovu tvrdnju da su iza pojedinih zločina stajali pripadnici HOS-a i petokolonaši nema niti jedne potvrde, odnosno da nije otkriven niti jedan takav slučaj. Kazala je i kako je nezamislivo da se kasnije kao glavni državni tužitelj zadovoljio objašnjenjem da je žrtva 'garaže' Čedomir Vučković ubijen kao terorist koji je preskočio 2,3 metara visok zid i pokušao ubiti Glavaša, odnosno da se nije nimalo interesirao za taj slučaj.

U slučaju 'selotejp' tužiteljstvo smatra da je dokazalo da su Glavaš i drugooptuženi bivši zapovjednik Samostalne uskočke satnije (SUS) Ivica Krnjak, preko trećeoptužene Gordane Getoš Magdić, ostalim optuženim pripadnicima te postrojbe Dinu Kontiću, Tihomiru Valentiću i Zdravku Dragiću naredili da nezakonito uhićuju, zlostavljaju i na obali Drave likvidiraju osmero srpskih civila. Te zločine tužitelji su nazvali sustavno isplaniranim i organiziranim koji je počinila ista skupina ljudi i to ne samo radi odmazde i osvete, nego i radi zastrašivanja.

Tužitelj Kraljević istaknuo je da se optužnica u slučaju 'selotejp' temelji na iskazima Gordane Getoš Magdić i optuženog Zdravka Dragića u osječkoj policiji, u kojima su priznali sudjelovanje u odvođenju civila, a Dragić i u pokušaju likvidacije Radoslava Ratkovića, jedinog koji je preživio likvidacije na obali Drave.

Oni su na suđenju povukli te iskaze, tvrdeći da ih je policija iznudila, no Kraljević je podsjetio da su i Vrhovni sud i samo sudsko vijeće koje je vodilo suđenje utvrdili da su ti iskazi zakonito uzeti i da nije bilo kršenja prava obrane.

Po ocijeni tužiteljstva, svaki od optuženih imao je svoju ulogu u zločinima koji 'nisu bili plod slučajnosti'.

Da je riječ o planiranom zločinu koji je počinila ista skupina, po ocijeni tužiteljstva, govore obilježja koja su zajednička svim ubojstvima na obali Drave.

Sve žrtve bile su srpski civili, vezane su istom samoljepljivom trakom na isti način, likvidirane su metkom u glavu na istom mjestu na obali Drave, privodile su ih uniformirane naoružane 'trojke' uglavnom u istom automobilu i sve su zlostavljane u kući u Dubrovačkoj ulici.

Zatraživši osuđujuću presudu, tužiteljica Dolmagić istaknula je kako su sve žrtve u slučaju 'garaža' i 'selotejp' bili civili koji nisu bili povezani s neprijateljskom djelatnošću i kod kojih nisu pronađeni nikakvi snajperi. 'Bili su to civili koji nisu željeli napustiti svoj grad i koji su dijelili sudbinu svojih sugrađana', naglasila je na kraju cjelodnevnih završnih riječi tužiteljstva.

Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, 20. travnja, kada će završne riječi iznijeti Glavaševi branitelji.