NEUSTRAŠIVI RADIĆ NA BRANIKU OCA DOMOVINE

'Tuđman je govorio da trebamo čuvati svaki život i srpske kuće'

20.04.2011 u 22:56

Bionic
Reading

Jure Radić ne strahuje da bi mogao postati predmet istrage zbog tvrdnje u presudi generalima Gotovini i Markaču, da je i on, kao tadašnji ministar obnove, sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, a Franje Tuđmana se ne odriče, ustvrdio je gostujući u HTV-ovom 'Dnevniku 3'

'Ne, apsolutno, ni najmanje se ne bojim, nikada u životu nisam napravio ništa nepoćudno, nikakvo zlo, sve sam radio u korist hrvatskoga čovjeka, a čuvajući srpske kuće', kazao je Radić odgovarajući boji li se mogućeg progona postane li prvostupanjska presuda generalima pravomoćna.

Međutim, zapravo uopće ne misli da je moguće provesti takav postupak u Hrvatskoj jer je kazao da bi 'to značilo podizanje optužnice u Hrvatskoj protiv Hrvatske, da je na čelu s Tuđmanom organiziran udruženi zločinački poduhvat'. Ipak, naglašava: 'Ako je on kriv, i ja prihvaćam da sam i ja kriv, ja nisam napravio odmak od njega i znam da je Tuđman govorio da treba očuvati svaku srpsku kuću.'

Ukoliko ipak dođe do istrage, ipak smatra da je moguće da mu se, 'kad, na primjer, sleti u London, stvore neugodnosti', ali ponavlja da se ne boji i već unaprijed zaključuje ili predviđa da će sve 'završiti tako da on nije kriv i da u Hrvatskoj nije bilo zločinačkog poduhvata'. Naglasio je da je 'njegov zadatak bio povratak ljudi u hrvatska područja, a bilo je milijun i pol raseljenih ljudi te 250 tisuća srušenih kuća. Tuđman je bio čovjek s vojnim iskustvom, on je znao što iza svega slijedi. Uvijek nam je govorio: 'Sve čuvajte, nemojte da pogine nijedan civil. Njegov je stav bio da sve zločine treba spriječiti. Međutim, tada nismo imali potpuno organiziranu državu. Zločine nije činila Hrvatska vojska, činili su ih lopovi i razbojnici, psi rata koji dolaze nakon toga', ustvrdio je Radić i dodao da su mnogi zločini počinjeni za vrijeme Oluje i nakon nje procesuirani pred hrvatskim sudovima.

DORH: NAČELNO JE MOGUĆE POKRENUTI POSTUPAK

'Uvijek je načelno, načelno kažem, moguće pokrenuti postupke ako se sazna o počiniteljima, ali bitno je da postoje osnove sumnje da su počinili kazneno djelo i dokazi', kazao je gostujući također u HTV-ovom 'Dnevniku 3' zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel upitan za mogućnost pokretanja postupka u Hrvatskoj dođe li do potvrde prvostupanjske presude generalima.

Iznoseći opet statistiku, kojom se neki dan na svojim stranicama pohvalio DORH, o procesuiranju ratnih zločina u Domovinskom ratu, Novosel se i sam malo zagubio u brojkama, a za mogućnost pokretanja postupaka temeljem haške presude teško se odlučio dati odgovor, prvo kazavši da ne može odgovoriti, a onda je sve prebacio u sferu načelnosti, ali i istaknuo da su različiti hrvatski i haški standardi.

Upitan je li presudom Haškog suda kriminaliziran Domovinski rat, Radić je kazao da sudska odluka nikad ne može biti zadnja, čak ni ako je pravomoćna: 'Pa Stepinac je godinama bio zločinac, a danas je svetac. Može sud u Haagu pod raznim političkim pritiscima dosuditi što god hoće, ali Hrvatska to ne bi trebala prihvatiti. Pa ni pod cijenu toga da ne uđe u Europsku uniju. Bolje je ne ući u EU, nego ući pognut i na koljenima, izgubiti svoj ponos.'

Radić smatra kako'nije upitno da Hrvatska treba surađivati s Haškim sudom, ali ističe da se ne bi kao i uvijek trebala ponašati sluganski i da ne bi trebala prihvaćati kao Sveto pismo sve što taj sud kaže ili kao apsolutnu istinu, nego bi trebalo preispitati modalitete te suradnje. Srbiji je bilo dopušteno da iz transkripata koje su dostavljali izbriše što im ne paše. A kod nas je, čini se, dodavano i nešto što u tim transkriptima nije pisalo'. Radić tvrdi, naime, da su izjave iz brijunskog transkripta, koji se koristi kao dokaz udruženog zločinačkog pothvata, izvađene iz konteksta.

Naglasio je da 'Hrvatska ima pravo naseljavati svoja napuštena područja kao Austrija svoje planine, a ističe da se pri obnovi kuća gledalo samo je li podnesena molba, a ne je li netko Srbin ili Hrvat. Osim toga, kad su Srbi otišli iz Knina, bilo je jasno da se neće vratiti, pa nisu mnogi od njih ni bili stanovnici Knina, bili su to oficiri JNA koji su tamo došli prije dvije, tri godine', kazao je Radić i zaključio da u slučaju ulaska u EU 'ne treba čekati Srbiju, nego Švicarsku'.