MOGLI SPRIJEČITI KATASTROFU?

Traže se krivci za izlijevanje crvenog mulja

10.10.2010 u 13:48

Bionic
Reading

Mađarski istražni ured pokrenuo je istragu protiv odgovornih osoba za izlijevanje otrovnog crvenog mulja iz tvornice aluminija pokraj grada Ajke, najveću ekološku katastrofu u povijesti te zemlje, priopćeno je iz mađarske vlade

Tijekom jučerašnjeg posjeta evakuiranom Kolontaru, na koji se u ponedjeljak izlilo oko milijun prostornih metara otrovnog mulja i lužine, premijer Viktor Orban izjavio je da se tragedija ne bi dogodila da su odgovorni postupali prema 'prije utvrđenoj standardnoj praksi'.

Ljudska greška, ne prirodna katastrofa

Orban je zaključio da je u katastrofi ulogu odigrala najvjerojatnije 'ljudska pogreška, propust ili drugi oblik nemara'. Premijer je tako opovrgnuo raniju izjavu uprave tvrtke o prirodnoj katastrofi. 'Uprava ističe da se znakove katastrofe nije moglo predvidjeti i nije se ništa moglo učiniti da bi se ona izbjegla', priopćeno je iz MAL-a prošli tjedan.

Orban je katastrofu nazvao 'zločinom protiv ljudskog života' i naglasio da svatko odgovoran mora priznati sudjelovanje, iskazati žaljenje i prihvatiti kaznu.

Prema mađarskom kaznenom zakonu, osobi koja profesionalnim nemarom prouzroči opasnost za ljudski život, zdravlje ili nanese tjelesne ozljede te ako pritom umre jedna ili više osoba prijeti kazna zatvora između dvije i osam godina zatvora.

Nemaju planove rezervoara

Greenpeace našao arsen, olovo i krom

Crveni mulj nastaje u ranoj fazi proizvodnje aluminija iz boksita. Na 180 stupnjeva Celzija mljeveni boksit se kuha u natrijevom hidroksidu. Prema priopćenju MAL-a, gotovo polovinu crvenog mulja čini željezo-oksid, od kojeg potječe crvena boja, desetinu aluminij-oksid i silicij-dioksid, a u manjim količinama prisutni su kalcij-oksid, titan-dioksid i natrij-oksid. Međutim, Greenpeace je u uzorcima mulja iz Kolontara, analizom u laboratoriju u Beču, pronašao i arsen, olovo i krom. U Greenpeaceu kažu da je u uzorku utvrđeno 110 miligrama arsena i 1,3 miligrama olova po kilogramu suhe tvari te 660 milligrama kroma po kilogramu.

O nemaru svjedoči i izjava profesora Tehničkog sveučilišta u Budimpešti Gusztava Winklera kojeg je uprava MAL-a nakon katastrofe tražila građevinske planove rezervoara. 'Koliko znam, MAL nije mogao pronaći građevinske planove budući da su ih tražili od mene, ali ni ja ih nemam. Zato ovaj problem treba detaljno istražiti. Ne mogu suditi jesu li sadašnji vlasnici kompanije trebali znati da je bilo pogreške prilikom građenja', izjavio je Winkler za agenciju MTI.

Winkler je prije 30 godina sudjelovao u istraživanju tla tog područja, tada namijenjenog za izgradnju rezervoara. O mogućem razlogu pucanja dijela brane kaže: 'Iznenadni utjecaj mogao je uzrokovati katastrofu, ali problemi su počeli mnogo ranije, kada se planirao rezervoar, budući da je sjeverni zid smješten na mjestu s dva različita tipa tla s različitom strukturom. Istraživanje tog područja potrebno je provesti što ranije, prije čišćenja i građevinske obnove ili prirodnih vremenskih događaja, jer će oni ukloniti tragove koji mogu pomoći pronalaženju uzroka katastrofe', objasnio je Winkler.

Loše stanje zida fotografirano u lipnju

Winkler dodaje da se slojevi tla različite vrste natopljeni kišom različito pomiču: 'Ti pomaci od samo nekoliko centimetara mogli su uzrokovati deformacije zida rezervoara. Ovu teoriju potkrepljuje činjenica da je katastrofa izbila na mjestu gdje se spajaju dva tipa tla, a to se može vidjeti ne samo u kutu gdje je došlo do pucanja zida nego i na još jednom mjestu.'

Svjetski fond za prirodu (WWF) u petak je objavio fotografiju rezervoara crvenog mulja snimljenu iz zraka u lipnju ove godine na kojoj se vidi narušeno stanje zida i istjecanje dijela mulja u susjedni rezervoar. 'To je nedvosmisleni dokaz o istjecanju koje se tada već moralo spriječiti', izjavili su u WWF-u, ali je ostalo nejasno zašto ta organizacija fotografiju nije poslala MAL-u i medijima.

Gabor Bako, direktor Interspecta, tvrtke koja je snimila fotografiju, potvrdio je da ona potječe iz lipnja i da je o njoj obavijestio državne službenike zadužene za zaštitu okoliša prije izlijevanja mulja iz rezervoara.

Komuves: Komunikacijska katastrofa MAL-a

Anita Komuves
, novinarka mađarskog dnevnog lista Népszabadság, kaže da osim straha od dodatnog izlijevanja rezervoara javnost osobito zanima ishod istrage. 'Postupci vlade čine se vrlo jasnima u namjeri pronalaženja uzroka nesreće, kao i pravde ako se dokaže da je uzrok bila ljudska pogreška. Još uvijek ne znamo da li se katastrofa mogla izbjeći ili ne', izjavila je Komuves za tportal.

Međutim, dodaje Komuves, problem je ponašanje MAL-a. 'MAL provodi i komunikacijsku katastrofu. Direktor je odgovarao na pitanja javnosti prilično kasno nakon nesreće i neprestano je pokušavao objasniti da katastrofa i nije bila tako strašna. Jedna osoba rekla je da crveni mulj nije otrovan, da ga ljudi samo trebaju oprati s kuća i da će sve biti u redu. Očito, otada se dokazalo suprotno, da je mulj vrlo otrovan. Organiziran je i sastanak s lokalnim stanovnicima prije nekoliko dana, ali nitko iz uprave MAL-a nije bio tamo, nego su poslali nižerangiranog službenika koji ne može donositi odluke. Također, mnogo ljudi razbjesnila je ponuda od 100 tisuća forinti (350 eura) za unesrećene. To je smiješno malo novca u usporedbi s gubitkom doma', objasnila je tportalu Komuves.

Vojska u Devecseru

Zadnji vladini podaci pokazuju da je otrovnim muljem iz rezervoara tvornice aluminija MAL prekrivena površina između 800 i 1016 hektara. Sedam osoba je poginulo ili podleglo ranama, a traga se za jednom osobom. Na terenu je 950 spasilaca i radnika sa 150 vozila. U susjedni Devecser vlada je uputila 319 vojnika, 127 vojnih vozila i željezničke vagone za potrebe evakuacije tog grada od pet tisuća stanovnika. Devecser će se morati evakuirati ako se izlije još pola milijuna prostornih metara mulja preostalog u rezervoaru. Taj mulj ima veću koncentraciju teških metala i otrovniji je za okoliš i ljude. Vlada je kreirala posebno web odredište za najnovije vijesti o katastrofi na mađarskom i engleskom jeziku, na adresi http://redsludge.bm.hu