'Početkom rada javnoovršiteljske službe državni proračun bi godišnje uštedio 98,66 milijuna kuna na rashodima općinskih i trgovačkih sudova potrebnim za provedbu novih ovršnih postupaka jer ih ti sudovi više ne bi provodili', upozorava Vedran Vidmar, dopredsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja.

Tijekom prošle godine, prema statističkom pregledu rada sudova Ministarstva pravosuđa, općinski sudovi su zaprimili 171.209 ovršnih predmeta, daleko najviše u odnosu na druge vrste, izuzmu li se zemljišnoknjižni kojih je bilo 473 tisuće. Naime, kaznenih predmeta je došlo 44.626, ostavinskih 12.748, izvanparničnih 108 tisuća te parničnih 153 tisuće.

U prošloj godini općinski sudovi riješili su ukupno 970 tisuća predmeta, od čega 171.602 su bila ovršna. Unatoč tome, ostalo je još neriješeno 117 tisuća ovršnih predmeta, 26 tisuća kaznenih, 177 tisuća parničnih, 57 tisuća zemljišnoknjižnih, 18 tisuća izvanparničnih i osam tisuća ostavinskih.

Trgovački sudovi su lani zaprimili 18.691 ovršni predmet od ukupno 193 tisuće predmeta, riješeno je 20 tisuća, a ostalo je neriješeno njih 8.500.

'Uštedom od gotovo sto milijuna kuna, do koje bi se došlo ako bi počela raditi javnoovršiteljska služba, ne samo da bi se pokrilo smanjenje proračunskih rashoda svih općinskih i trgovačkih sudova za ovu godinu u odnosu na 2011. koje iznosi 89 milijuna kuna, već bi ostao proračunski višak od 9,6 milijuna kuna koji bi se mogao iskoristiti za podmirenje drugih proračunskih rashoda', tvrdi Vidmar koji je s tim prijedlogom upoznao predsjednika Vlade Zorana Milanovića.

Predsjedniku i članovima Vlade, kao i predsjednicima klubova zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednicima te zamjenicima saborskih odbora, upućen je i dopis u kojem se, uz proračunske uštede, detaljno analiziraju i ostale prednosti uvođenja javnoovršiteljske službe, odnosno nedostaci izravne naplate sudskih i upravnih odluka putem FINA-e čime će biti obuhvaćen smo manji dio ovrha.

Pravosuđe u mraku

'Radi li uopće sud?' često se ovih dana čulo u zgradi varaždinskog Županijskog, Općinskog i Trgovačkog suda, ali ne zbog brzine suđenja, kako bi se na prvi trenutak pomislilo, već zbog toga što su hodnici u – (polu)mraku. Posljedica je to dosad nezabilježenih mjera štednje nametnutih zbog nedostatnih proračunskih sredstava za rad pravosuđa.

Županijski sud u Varaždinu i Trgovački sud u Varaždinu, koji su nadležni za područja triju županija, kao i varaždinski Općinski sud, nalaze se u zgradi koja nije primjerena modernom pravosuđu. U cijelom objektu, primjerice, postoji samo jedna prostorija u kojoj je moguće održavati ročišta s više od deset sudionika.

Posljedica je to poimanja pravosuđa nakon II. svjetskog rata, kada je građen objekt s malim sudnicama budući da se o nazočnosti javnosti suđenjima tada uopće nije razmišljalo. S prostornim problemima varaždinsko se pravosuđe ipak još nekako nosi, pogotovo nakon preseljenja varaždinskih državnih odvjetništava, ali s nedostatkom novca za svakidašnji rad sve teže.

Upravo je potonje razlog radikalnih mjera štednje koje uključuju i isključivanje rasvjete na hodnicima koja je nužna i tijekom dana zbog posebnog oblika zgrade varaždinskog pravosuđa.

Takva dosad nezabilježena mjera štednje izazvala je čuđenje stranaka, ali i sudaca koji nisu navikli vidjeti hodnike pravosudne zgrade u (polu)mraku. Doduše, svjetla će se i dalje paliti za vrijeme oblačnog vremena, ali problem predstavljaju dani kada se u kratkom vremenu izmjenjuju oblačna i sunčana razdoblja, zbog čega bi se svjetla samo u jednom satu trebala i ugasiti i upaliti.