Prema riječima Ademijeve odvjetnice Jadranke Slokovićtužba se odnosi na razdoblje do podizanja optužnice, kada su se dokumenti prikupljali. Što znači da obuhvaća razdoblje vladavine HDZ-a s kraja devedesetih i trećesiječanjske vlasti s početka dvijetisućitih. 'Mi nikad nismo rekli da je Ured za suradnju s Haagom kriv. Ured je bio pošta, a dokumenti su se već ranije selekcionirali u MORH-u', kazala nam je odvjetnica Sloković.

Pavao Miljavac, predsjednik Generalskog zbora i nekadašnji načelnik GS-a od 1996. do 1998. i ministar obrane od 1999. do 2000. godine, kaže da je iznenađen Ademijevim zahtjevom prema državi.
'Ne znam na kojim argumentima počiva Ademijev zahtjev, ali on nije jedini koji je sjedio u Haagu pa je oslobođen. General Ante Gotovina sjedio je ondje sedam godina', kaže Miljavac. Prema njegovu mišljenju, Vlada bi trebala donijeti odluku po kojoj bi se nadoknadila šteta svima koji su oslobođeni optužbi. Miljavac je kazao i da dok je on bio ministar obrane i načelnik GS-a, nisu svi dokumenti bili kod njih, nego u Hrvatskoj izvještajnoj službi (HIS) i drugdje. Također mu nije jasno zašto bi netko skrivao Ademijeve dokumente.

Davor Domazet Lošo, admiral u mirovini, kojeg je Rahim Ademi na sudu optuživao da je kako izaslanik načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka zapravo zapovijedao akcijom Medački džep, kaže da Ademi ne može tužiti državu, nego osobe koje su nanijele tu nepravdu. 'Gospodin Ademi tvrdi da su se skrivali dokumenti u vremenu dok je predsjednik Stjepan Mesić dilao dokumente s oznakom državne tajne. Nema ništa što se ne zna u Hrvatskoj', kazao je Domazet Lošo. Ako mu je nanesena nepravda, onda se zna koje su mu je osobe nanijele: tadašnji predsjednik Stjepan Mesić, ministar obrane Jozo Radoš i premijer Ivica Račan.

Akcija Medački džep najkontroverznija je bitka Hrvatske vojske iz Domovinskog rata. Prema podacima udruga nakon akcije, hrvatska strana i UNPROFOR srpskoj su strani tijekom 1993. predale tijela 76 žrtava. Haški sud 21. svibnja 2001. podignuo je optužnicu protiv Ademija i Mirka Norca. Ademi se 25. srpnja 2001. predao Haškom sudu, a u veljači 2002., pustili su gana slobodu s obvezom da ne ometa postupak. Predmet je potom prepušten hrvatskom pravosuđu i poznat je pod imenom 'Ademi - Norac'. Sedam godina kasnije, 30. svibnja, oslobođen je svih optužbi.

Upravo zbog tih sedam mjeseci u pritvoru Haškog suda, Ademi traži odštetu od države. Ademi smatra da je država selektivno slala u Haag samo dokumente koji mu nisu išli u prilog. Uvjeren je da ga je država htjela isporučiti Haagu kao žrtvenog janjca. Ademi sumnja da je diskriminiran zato što je Albanac i da je zbog toga sporije napredovao u službi. HDZ do odlaska s vlasti na kraju 1999. nije dozvoljavao razgovore s haškim istražiteljima optuženim hrvatskim generalima, jer nije priznavao optužnice utemeljene na principu zapovjedne odgovornosti. Situacija se promijenila dolaskom trećesiječanjske vlasti.

U kontekst podmetanja krivnje Rahimu Ademiju dovodi se i aktualni ministar pravosuđa Orsat Miljenić koji je obnašao dužnost predstojnika Ureda za suradnju s haškim sudovima od 2000. do kraja 2002. On takve optužbe opovrgava. Kako je izjavio medijima, u vrijeme dok je on bio predstojnik Vladina Ureda za suradnju s Haškim sudom, nikakvi se dokumenti nisu skrivali te su svi bili dostavljani i obrani i tužiteljstvu.

'Ja sam tada napravio sve što je trebalo. Ako razgovarate s Ademijem, sigurno će vam reći da se to što on tvrdi ne odnosi na razdoblje kada sam ja bio predstojnik ureda, a drugo ne mogu komentirati', kazao je Miljenić novinarima u Hrvatskom saboru. Treba naglasiti da je Haški sud do sada odbijao sve zahtjeve za nadoknadom štete oslobođenih optuženika. Ademi tuži Hrvatsku, ali se radi o predmetu koji je Haški sud prepustio domaćem pravosuđu i u svakom trenutku ga je mogao ponovno povući natrag.

Ademi je na sudu uspio dokazati da je postojala paralelna linija zapovijedanja i da su, iako je bio zapovjednik zbornog područja Gospić, mimo njega prema Mirku Norcu dolazile zapovijedi od načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka, preko Davora Domazeta Loše. 'Koliko je meni poznato, ta tužba stoji već dvije godine i trebalo bi se zapitati zašto je baš sada pokreće', zapitao se Domazet Lošo i doveo Ademija u vezu s predsjednikom Josipovićem. On je mišljenja da ako general Ademi smatra da mu je netko napravio zlo, onda bi, osim spomenutih, trebao tužiti i Komisiju UN-a koja je sačinila izvještaj o Medačkom džepu i suca Marina Mrčelu koji je vodio proces i koji nije pozvao za svjedoke američke obavještajce Richarda Hericka i Ivana Šarca.

Prema njegovim riječima, načelnik glavnog stožera Janko Bobetko dogovorio je odlazak američkih obavještajaca u Medački džep kako bi vidjeli što se događa. 'Iako je SAD dozvolio njihovo svjedočenje, što je rijetkost, ni Norčeva ni Ademijeva obrana nije ih htjela pozvati', kazao je Domazet Lošo i retorički se upitao zašto. Miljavac kaže da su mu Ademijeve optužbe da su dokumenti skrivani od njega pomalo čudne, jer je, kako kaže, Vladin Ured za suradnju s Haškim sudom uvijek davao na uvid optuženicima da s odvjetnicima pogledaju sve dokumente. 'Iznenadilo me to što je toliko godina prošlo i sad odjednom stiže tužba. Nama je u interesu bilo da što manje bude generala u Haagu i da ih što manje bude osuđeno', poručio je Pavao Miljavac.