Ovog utorka (12. siječnja) bavarsko je državno odvjetništvo saslušalo bivšeg direktora banke Hypo Group Alpe Adria, Tila Berlina. Istražitelji šute o detaljima, čak ne žele ni reći je li Berlin saslušan kao optuženi ili kao svjedok. Dan nakon toga tek je šturo objavljeno da je istraga 'proširena na nove osobe', opet ne govoreći o imenima. Ured državnog odvjetništva Bavarske se odvažio samo na izjavu da 'predmetom istrage zasad nisu ni sadašnji ni bivši članovi Upravnog odbora Bayern LB-a'. To znači da se još ne vodi istraga protiv političara, jer u Upravnom odboru je, naprimjer, sjedio i bivši ministar unutarnjih poslova Bavarske Beckstein te ministar financija Falthauser

Ali ono što je utvrđeno istragom jest da je doista postojala skupina investitora i investicijskih društava koji su dobro zaradili prodajom Hypo Group Alpe Adria Bavarskoj pokrajinskoj banci 2007. Na čelu te skupine bio je upravo Tilo Berlin, a ona je, pravodobnom kupnjom dionica HGAA koje su potom prodane Bayern LB-u, 'ubrala' između 130 i 170 milijuna eura. Državno odvjetništvo tek treba utvrditi je li sve bilo po zakonu.

Niti istraga o identitetu tih investitora nije nipošto laka. Utvrđeno je najmanje šest investicijskih društava koja su direktno ili iz pozadine sudjelovala u tranziciji vlasništva austrijske banke i od toga imali dobit. Neka od tih društava mogu se povezati s Tilom Berlinom, među njima i privatna zaklada Mons Cartanus iz Salzburga koja je prije djelovala pod drugim imenom. Kod jednog člana tih investicijskih društava može se pratiti trag novca sve do Kajmanskog otočja. Ali istražitelji državnog odvjetništva u Münchenu nipošto ne žele otkriti imena i prezimena osoba koje su omastile brk prodajom, pod pretpostavkom da uopće znaju tko su ti ljudi.

S druge strane, bivši predsjednik uprave Bayern LB-a Werner Schmidt je i službeno koncem prošle godine saslušan pod sumnjom za pronevjeru. Bavarski istražitelji polaze od toga da je Pokrajinska banka morala znati da je Hypo Group Alpe Adria u mnogo lošijem stanju nego što se to željelo prikazati i da je tadašnja kupovna cijena od 1,7 milijardi eura bila u nesrazmjeru sa stvarnom vrijednošću. Državno odvjetništvo ispituje mogućnost proširenja optužnice, osobito kada je riječ o zlouporabi povjerljivih informacija kojima je direktor banke sigurno raspolagao i koje se odnose na čvrstu nakanu Bavarske pokrajinske banke da kupi austrijsku banku.

Schmidt je na prvom saslušanju uporno tvrdio da niti on niti njegova obitelj nisu imali nikakve osobne koristi od te kupnje. Tvrdi i da nije bio član bilo koje skupine investitora povezanih s Tilom Berlinom te da uopće ne zna tko su oni. Schmidt uporno ponavlja da su kupoprodaju odobrila baš sva nadzorna i upravna tijela Bayern LB-a i da je kupnja bila opravdana, makar se već 2007. dobro znalo da HGAA ima problema s likvidnošću.

No na pitanje tko se okoristio tom transakcijom tako da mu je Hypo Group Alpe Adria odobrila povoljan kredit, bit će teško dati odgovor.

Naime, i prije prodaje su austrijski revizori tamošnje središnje banke praktično svake godine ponavljali upravo porazne nalaze o poslovanju banke. Tako su 2005. preporučili 'smjenu čitave uprave te banke u Hrvatskoj', piše Süddeutsche Zeitung, a već 2006. su utvrdili da 'kod 54 posto izdanih kredita ne postoji procjena rizika za izdani novac' - drugim riječima, novac se dijelio šakom i kapom. Kome, to neće biti lako utvrditi, ali i u Klagenfurtu i u Beču su mnogi morali znati da se Bavarcima prodaje njihova trula jabuka.